Page 22 - STAV broj 410

POLITIKA

populizam, radikalni individualizam i po- (JUGO)SOCIJALISTIČKI MORALIZAM Naime, ako nacionalizam može biti
litički kriminal, da ujedinjeni imaju sna- KAO DUHOVNI POKRETAČ problem za funkcioniranje Evropske unije,
gu proizvoditi nemir u javnosti, a time i Jer, nije problem u samom postojanju jer su se u zapadnoj političkoj hemisferi
političku nestabilnost. opozicije desnom i lijevom centru (SDA nacionalni interesi zadovoljili i ušli u na-
i DF), problem je taj što je ta opozicija predniju fazu međunacionalnih odnosa,
MORALIZAM I OTROVNI STID nesposobna, odnosno jugosocijalističkom zarad zajedničkih interesa, u balkanskoj
Uspjehu tzv. Osmorke nesumnjivo je misaonom paradigmom onesposobljena konstelaciji situacija je potpuno suprot-
doprinijela upravo destruktivna diskur- za dijalog. Kako rekosmo, moralizam, ni- na. Zapadni diplomati sasvim pogrešno
zivna paradigma koja je dovoljnom broju kao na otrovnom stidu, glavno je oružje procjenjuju da je balkanski problem na-
građana onemogućila racionalne političke svakog socijalističkog poretka, pa i jugo- cionalizam, jer mu se socijalisti (i svjesni
procjene. Dobrom dijelu naših političara, socijalističkog. Naša javnost nije se oslo- i nesvjesni) predstavljaju pojmovnim re-
novinara, akademskih profesora i umjet- bodila tih nevidljivih, a moćnih, pošasti. gistrom bliskim zapadnim vrijednostima,
nika misaoni i emocionalni univerzum Mi smo danas u situaciji da, s jedne ali samo na označiteljskom nivou.
modeliran je socijalizmom. Socijalizmu su strane, izlazimo na kraj s velikosrpskom Zapadne diplomate na Balkanu kao
“duhovni” pokretač fenomeni moralizam ideologijom i neprincipijelnom hrvatskom da ne vide, ili zbog arogancije ili nedo-
i otrovni stid, koji se na životu održavaju politikom, a s druge s onim dijelom Boš- voljne obrazovanosti ne mogu da vide, da
upravo njemu adekvatnim pojmovima i njaka i Bosanaca koji svojom nesposob- je upravo naše otežano emancipiranje od
riječima. Zato ćemo se kratko osvrnuti na nošću da se suoče sami sa sobom i ostva- nevidljivih pokretača socijalizma (mora-
ta dva fenomena. re svoje ideološke i političke ciljeve ne lizma i otrovnog stida) bazični problem,
Moralizam je antonim pojmu moral. smetajući drugima da to isto urade, ne- nipošto nacionalni interesi, pa čak ni srp-
Moral prihvata postojanje zla na ovome svjesno (a, neki od njih sigurno i svjesno) ski. Teško je na ovome mjestu ne primi-
svijetu, prihvata čovjeka koji nije savr- daju vjetar u leđa jedrima gusarskih srp- jetiti jedan naizgledni paradoks: upravo
šeno dobar, odnosno ima potencijala da sko-hrvatskih brodova. Konkretno, Ko- od autentičnih srpskih nacionalista, per-
bude i dobar i zao, te nastoji naći granicu naković, Nikšić, Forto, Kojović ne mogu sonificiranih u likovima Vuka Draškovi-
između dobra i zla i prepoznati nijanse ostvariti svoje interese ako ne unište Baki- ća i Milana St. Protića, mogu se čuti one
koje se pojavljuju na samoj granici iz- ra Izetbegovića i SDA i Željka Komšića riječi koje nisu suprotstavljene bazičnim
među ovih suprotstavljenih polova. Mo- i DF. S druge strane, ni Bakir Izetbego- moralnim načelima – nijedan od njih ne
ralizam odbija prihvatiti postojanje zla vić ni Željko Komšić nikada nisu isklju- poriče Genocid u Srebrenici niti nastoji
i nastoji ga uništiti već na ovom svijetu čili mogućnost prihvatanja čak i ovakve minimizirati zla velikosrpskog nacionalso-
u potpunosti i do kraja. Moralni ljudi Osmorke kakva jeste. cijalizma. (Ne smije nam to biti dovoljno
razumijevaju da insan može pogriješiti, Odgovornost za političku nestabilnost da raširimo ruke prema njima, naravno.)
zato posjeduje instituciju oprosta, mo- unutar bošnjačkog i bosanskog političkog “Imena” su “označitelji”, riječi i poj-
ralizam od čovjeka zahtijeva apsolut- korpusa dobrim dijelom leži i u odnosu movi, naracija, priča... Riječima, može se
nu (Božansku) ispravnost; oprost mu zapadnih diplomata na terenu koji, vje- ili suprotstaviti ili dodatno robovati dvama
je stran, zato je sklon konačnom rješe- rovatno zbog svoje arogancije i nadmeno- destruktivnim fenomenima i za pojedinca
nju, uništenju ne-dobrih. Moralizam sti, odbijaju uvažiti kontekst balkanskih i za zajednicu, moralizmu i otrovnom stidu
je bazična logičko-analitička postavka malobrojnih naroda. kao duhovnim pokretačima socijalizma, čiji
svih totalitarnih ideologija, time i so- svijet, povijest je dokazala, može postoja-
cijalizma. (Ne treba smetnuti s uma da Nacionalizam, dakle, može ti samo u riječima, u priči. Zato je opasan.
se moralizam može uvući i u ideologi- Jer svijet koji izgradimo samo u riječima
je koje nisu totalitarne, ali ako i uspije, imati svoje pozitivno i može biti, nerijetko i jeste, važniji od stvar-
brzo se anulira jer se lahko prepoznaje negativno djelovanje. nog svijeta, zbilje, kakva ona stvarno jeste.
da postaje smetnja interesima zajedni- Zato je naš problem socijalizam, a ne na-
ce. Zato je zapadna kultura socijalizam Još preciznije: nekada su cionalizam. Samo vanjštinom preoblikovan
preoblikovala u socijaldemokratiju, li- nacionalizmi potrebni u deklaracije i naracije protiv korupcije, za
jevi centar.) vladavinu prava, prava pojedinaca, dobre
Izborni uspjeh osmorke / šestorke ima i konstruktivni, nekada međunacionalne odnose i ostale nama pri-
zahvaliti moralističkim narativima, jer nepotrebni i destruktivni. hvatljive vrijednosti, socijalizam nam zlo
je njihov nevidljivi pokretač otrovni stid, predstavlja kao dobro. Njegova misaona i
osjećanje imanentno svakom pojedincu, Sve ovisi o kontekstu. Ako emocionalna struktura, kojom smo opte-
koje mu otežava da realizira samoga sebe, određeni nacionalizam nema rećeni tokom bivstvovanja u socijalistič-
a da pri tome ne smeta drugima. O čemu koj Jugoslaviji, onesposobljava nas da pri-
je, zapravo, riječ? namjeru ugroziti prava i hvatimo da nisam samo “ja” / nismo samo
Plejada političara okupljena oko po- slobodu drugih i drugačijih, “mi” oni koji imaju prava, nego ga ima/ju i
litičke grupacije koju zovemo Osmorka onaj/oni “drugi” i da su za dugoročni mir
i novinari koji ih podržavaju optereće- onda je on dobar alat za i stabilnost potrebni dijalog i razumijeva-
na je otrovnim stidom. Zato iz nje izlaze bolje uređenje zajednice. nje, kompromis, nipošto uništavanje onog
isključivo i samo moralistički narativi, koji nisam “ja” / nismo “mi”. Ali samo pod
dovoljno dugo da doslovno zavede po- U suprotnom, prelazi uslovom da onaj drugi poštuje nas onoli-
treban broj građana da im da povjerenje u nacionalsocijalizam, ko koliko mi poštujemo njega, i obratno.
na izborima, koje će im dalje omogućiti U protivnom, dijalog je nemoguć. A kada
institucionalne mogućnosti da promijene šovinizam ili neki drugi oblik dijalog nije moguć, mora se biti spremno
Bosnu na bolje – kako? Tako što će ones- destruktivnog djelovanja, a i za druge, manje poželjne oblike komu-
posobiti druge i drugačije (SDA i DF) da nikacije. Ne bilo ih, kao ni naše naivnosti
sami sebe realiziraju. to više nije nacionalizam. iz devedesetih godina prošlog stoljeća. n

22 13/1/2023 STAV