Page 26 - STAV broj 410
P. 26
POLITIKA
Kao zamrznuti dah nogometnog navijača
ŠTA JE RAZLOG ŠUTNJE
HRVATSKIH MEDIJA O
BOSNI I HERCEGOVINI
Nakon svih vanjskopolitičkih postignuća, u hrvatskoj cipeli stoji još jedan kamenčić koji ne dopušta udobnost
i komfor, a to je kao i proteklih 30 godina – Bosna i Hercegovina. Kampanja koja je bjesomučna trajala
protekle 4 godine najednom se nakon 2. oktobra prošle godine ugasila. Gotovo je nevjerovatno kakva
tišina vlada u hrvatskoj javnosti na temu Bosne i Hercegovine. Kao da ju je neko premjestio s karte Evrope
na tlo Afrike ili Azije. Četiri godine građani Republike Hrvatske bili su svakodnevno bombardirani pričom
o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini. Međutim, unatoč svoj drami, sve je kao rukom odneseno.
Piše: Armin HODŽIĆ
očetak 2023. godine predstavlja
veliku prekretnicu za Republiku
Hrvatsku. Ulaskom u Schengen
Pi eurozonu ispunjeni su svi stra-
teški vanjskopolitički ciljevi Hrvatske tri
desetljeća od proglašenja nezavisnosti.
Nakon međunarodnog priznavanja, koje
je hrvatska diplomacija uspješno odradila
tokom ratnih godina, ispunjenje ciljeva
članstva u evroatlantskim integracijama,
teklo je mnogo teže od očekivanog. Iako je
prevladavajuće stajalište unutar Evropske
unije krajem 90-ih godina bilo da će se
Hrvatska pridružiti najvećem proširenju
Evropske unije 2004. godine, zajedno sa
susjednom Slovenijom, do toga nije došlo.
Prije svega zbog katastrofalne reputacije
koju je Hrvatskoj priskrbio Franjo Tu-
đman zbog svoje politike prema Bosni
i Hercegovini te je bilo potrebno čeka-
ti još čitavo jedno desetljeće na pristup
Evropskoj uniji.
S druge strane, članstvo u NATO-u odluka Slovenskog parlamenta dvotre- premijera. Pored njega, političari u opo-
išlo je nešto lakše vjerovatno i zbog ge- ćinskom većinom kako bi punopravno ziciji u ovom trenutku izgledaju poput
opolitičkih odnosa u regiji koji su zbog ušla u NATO. Fiće kraj Ferrarija. Od 2023. godine mo-
agresivnog nadiranja ruskog utjecaja na- Ulaskom u Evropsku uniju Hrvatska gli bismo reći da je Hrvatska privela kraju
tjerali alijansu na proširenje i sužavanje nije postala dio Schengena i eurozone jer proces tzv. debalkanizacije koji je jedno
manevarskog prostora ruskom utjecaju. nije ispunjavala potrebne uvjete. Ostvare- vrijeme predstavljao i neku vrstu društve-
U aprilu 2009. godine Hrvatska je postala nju takvih ciljeva prethodile su mnogobroj- nog kompleksa. Dugo je hrvatsko društvo
punopravna članica NATO-a iako je cije- ne reforme prije svega granične policije i pokušavalo dokazati da nije balkansko već
lom procesu ratifikacije prethodila dra- nadzora državnih granica, a nakon toga i srednjoevropsko, međutim, činjenica jeste
ma i neizvjesnost zbog prijetnje Slovenije reforma bankarskog, odnosno monetarnog da posjeduje balkanski mentalitet, što se
blokadom hrvatskog članstva. Konkret- sistema. Zbog ovakvog uspjeha, a ulazak najbolje pokazuje po stopi korupcije, ali
no, radilo se više o internom obračunu u Schengen i uvođenje eura to neosporno s druge strane po državnom uređenju i
između Boruta Pahora i Janeza Janše u jesu, Andrej Plenković mogao bi se sma- međunarodnom položaju Hrvatska se ne
kojem se našla Hrvatska kojoj je trebala trati jednim od najuspješnijih hrvatskih
26 13/1/2023 STAV