Page 40 - STAV broj 216-217

POLITIKA

agendama na štetu ekonomske i politič-
Borut Pahor
ke budućnosti njihove zemlje.
3. Potrebno je ponovo razmotriti
odnos između EU i balkanskih elita.
Trenutno EU pregovara o procesu pri-
stupanja uglavnom s elitama zapadnog
Balkana, isključujući civilno društvo i
druge lokalne lidere koji imaju svoje
glasove i glasače. Većim angažmanom s
ostalim segmentima društva Bruxelles bi
povećao angažman građana u ostvarenju
rezultata procesa integracija.
4. Sporna je dvosmislenost diskursa
između Bruxellesa i zemalja zapadnog
Balkana. Da bi se izbjegli nesporazumi
i kontroverze koje proizilaze iz njih, EU
treba koristiti specifičan i jasan jezik da
bi definirala koja pitanja države zapad-
nog Balkana trebaju riješiti. U odsustvu
specifične terminologije, ljudi u zemlja-
ma kandidatkinjama ne mogu utvrditi
je li ostvaren stvarni napredak.
5. Precizna terminologija za praće-
nje napretka u procesu pristupanja mora
biti popraćena preciznim, pouzdanim i
Jedino rješenje za zapadni Balkan jeste članstvo u Evropskoj dostupnim podacima. Stoga bi EU tre-
bala uspostaviti konzistentan sistem pri-
uniji i NATO-u. Govoreći iz perspektive Bosne i Hercegovine, kupljanja i analize statističkih podataka
koja uz Kosovo ima potencijal da bude poprište nekih novih koji se jednako primjenjuje na sve zemlje
nestabilnosti, na članstvo u EU predugo se čeka. Jasno je da koje teže EU. Nagrađivanje zemalja za
pružanje konzistentnih i tačnih podata-
BiH nije ispunila brojne uvjete vezane za članstvo u Evropskoj ka omogućit će svima koji su uključeni
uniji, ali ni Evropska unija nije se dovoljno angažirala da u proces pristupanja da vide kako sva-
pomogne Bosni i Hercegovini na tom putu, prije svega da ka zemlja radi u određenom trenutku.
U analizi Centra zaključuje se da
postane funkcionalna država EU mora da se ponaša kao da su i sa-
dašnjost i budućnost zapadnog Balka-
na zaista važni.
treba riješiti na Balkanu kako bi se izbje- procesa EU integracija zapadnog Balka- “Zemlje zapadnog Balkana okruže-
gli nepoželjni scenariji. na, sastavio je listu koraka koje bi i EU ne su državama članicama EU sa svih
i zemlje zapadnog Balkana mogle po- strana. U skladu s tim, događaji koji se
ČEGA SE EVROPA PLAŠI duzeti kako bi postigle zajednički cilj. odvijaju u bilo kojoj zemlji regije utje-
Ne treba zanemariti ni ono čega se 1. EU treba ukinuti svoj stav da se ču na sve zemlje – članice i nečlanice.
Evropa plaši. Primanje u Uniju nepri- daljnje proširenje neće dogoditi tokom EU stoga ne može ignorirati ili umanjiti
premljenih članica jeste iskustvo koje Junckerovog mandata. Ova pozicija samo događaje koji se dešavaju u balkanskim
EU ne želi ponoviti. Primjer za to jesu demotivira zemlje koje nastoje da ispo- zemljama koje nisu članice, što podriva
Bugarska i Rumunija, ekonomski infe- štuju pristupne standarde. U osnovi, same standarde koje EU tvrdi da pred-
riorne članice Unije koje su skupo ko- takav preokret mora biti zasnovan na stavlja. Uloga EU mora biti ohrabrivanje
štale EU u smislu izvoza jeftine radne zajedničkoj odluci EU da je proširenje balkanskih aspiracija za članstvo poma-
snage i kriminala, a primljene su u EU integralni aspekt njene vanjske politike žući zemljama da shvate zašto i kako će
samo da ne potpadnu pod ruski utjecaj. i da ujedinjena Evropa ostaje politički vrijednosti ujedinjene Evrope poboljša-
Također, ni građani EU nisu pretjerano konstrukt kojem su posvećene sve dr- ti životni standard u svakoj zemlji poje-
optimistični u pogledu dobrobiti Unije žave članice. Neslaganje ili nedostatak dinačno i Uniji u cjelini. Bruxelles ne
u vezi s prijemom novih članica, sma- konsenzusa dovodi u pitanje bilo kakve može očekivati da će prijetnje isključi-
trajući da nove članice nisu sposobne da daljnje preporuke u vezi s proširenjem. vanjem prisiliti zemlje zapadnog Bal-
se integriraju ni politički ni kulturno. 2. Ako proširenje postane instrument kana da se transformiraju u sjeverna ili
Osim toga, finansijski aspekt vrlo je bi- evropske vanjske politike, EU se mora zapadnoevropska društva kao cijenu za
tan, proširenje košta, a niko ne želi da više oslanjati na pozitivne nego negativ- prijem u EU. Mora postojati prostor za
dođe u situaciju da spašava neku novu ne prakse kako bi motivirala zemlje koje sveobuhvatniju definiciju ‘Evrope’, s
“Grčku”. Na kraju krajeva, u vrijeme teže da ispune pristupne standarde. Ne kriterijima za članstvo koji su ostvarivi
neizvjesnosti oko Brexita, odnosno oko samo da su kazne, kao što je smanjenje za zemlje čije su povijesti, kulture i as-
njegovih posljedica, niko ne želi još jed- finansiranja iz IPA fondova, propusti- piracije komplementarne onima u EU,
nu “Veliku Britaniju”. le da ubrzaju reforme već su motivirale ali ne da oponašaju evropska društva”,
Centar za međunarodne odnose iz lokalne elite da nastave angažiranje u zaključak je analize Centra za međuna-
Barcelone, u okviru sveobuhvatne analize politikama koje služe njihovim ličnim rodne odnose iz Barcelone. n

40 25/4/2019 STAV