Page 44 - STAV broj 216-217

POLITIKA

Desant na pamet

O UMIJEĆU PRIHVATANJA

DRUŠTVENIH REALNOSTI

Pojednostavljeno i narodski rečeno, svu Ćurkovu pametologiju
mogli bismo svesti na to da on smatra da je jedini put ka “izgradnji

mira” taj da se ide “krmku niz dlaku”, tj. da se prave kompromisi s
Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ
činjenicama, istinom, vlastitim interesima i pozitivnim tekovinama,
a sve ne bi li se kako odobrovoljio ultranacionalistički dio srpskog
i hrvatskog društva i nekako odgovorio od separatističkih ideja

eško da od teksta Nerzuka Ćurka O umijeću upravljanja institucionalni aparthejd, izazivanje sukoba ili podjela Bosne i
razlikama i proizvodnji države, objavljenog 22. aprila na Hercegovine..., kako imati empatiju prema takvim stavovima?
portalu Tačno.net, ima boljeg primjera specifičnog pro- Ćurak zna da je to klizav teren i Ahilova peta njegove ideologije
Tblema koji jedan dio ljevice ima s društvenim realnosti- i cijele te ideje moralnog relativizma, historijskog revizionizma i
ma koje su oduvijek vladale u Bosni i Hercegovini. U tekstu prisilne nivelacije, pa se pita “je li jedini i trajni odgovor Bosne na
Ćurak odlično ilustrira koliko dio ljevice, kojem i sam pripada, njenu negaciju direktna reakcija”, te tvrdi da “protubosanska ak-
ustvari ne poznaje i ne želi da poznaje pravo stanje društva u cija i kao bosanska reakcija nisu dovoljni za stvaranje društvenih
Bosni i Hercegovini, te odbija da, prije svega samom sebi, pri- uvjeta u kojima više neće biti moguća obnova etničkog nasilja.”.
zna koliko su zaista različite i međusobno sukobljene istinske
političke, društvene i kulturne aspiracije i vizije konstitutivnih
naroda u Bosni i Hercegovini. Naravno, intimno je Ćurak, kao i
svaka dovoljno inteligentna osoba, vjerovatno svjestan ovih ne-
pomirljivih razlika, ali odbija ih akceptirati jer je jasno da one,
u odnosu na budućnost Bosne i Hercegovine, ne mogu imati
podjednaku relevantnost, pravednost ili historijsku opravda-
nost s obzirom na to da same po sebi uspostavljaju podjelu na
“dobre i loše momke”. Takva podjela ideološki je neprihvatljiva
za ideologiju koju Ćurak baštini, jer ona počiva na neodrživoj
ideji “i, i, i”, kao i onoj “ni, ni, ni”, koje su ne samo moto poli-
tičkog uređenja nego i prizma kroz koju se posmatra svaki as-
pekt društva. Problem nastaje kada se sama realnost pokuša na
silu ugurati u ovaj ideološki kaluf pa nastanu razne anomalije i
neprihvatljivi kompromisi i s istinama i sa zdravim razumom.
Svakom je jasno da za agresiju i genocid ne mogu biti i nisu
krivi “i, i, i”, da nije tačno da za Bosnu i Hercegovinu nisu “ni,
ni, ni”, da postoje samo dvije, a ne tri secesionističke politike,
da je samo jedna od tri politike državotvorna, da se samo jedna
zalaže za multietničko društvo i tako dalje. No, ideologija ko-
joj je Ćurak odan ima velikih problema s takvim istinama. Bu-
dući da takve činjenice nisu u skladu s tom ideologijom, onda
dolazi do prekrajanja istina pa se realnosti i činjenice prokru-
stovski ili sijeku ili rastežu da bi se prilagodile specifičnom
ideološkom okviru.
DEFETIZAM KAO INTEGRALIZAM
Ovakve tendencije odlično su vidljive u ovom Ćurkovom
tekstu u kojem on tretira pitanje “izgradnje mira” kroz politički
diskurs različitih politika. Ćurak smatra da je “svaki političar u
Bosni i Hercegovini koji istrajava na partikularnom bez ikakvog
interesa i empatije za Drugog i za cjelinu” navodno protiv mira.
Međutim, šta ako je interes onog “Drugog” negiranje genocida,
Izvor: “Oslobođenje”

44 25/4/2019 STAV