Page 32 - STAV broj 158
P. 32

politika

ga je pozvao na saradnju s okupatorom, i       viša rasa, pametnija rasa, da tako kažem,      nekome pripada u kontekstu današnjih
kada je jedan profesor muzike sa spiskom       došla i zauzela njihovo mjesto.” Da je         naroda u BiH?
od stotinjak potpisa univerzitetskih profe-    ovo kojim slučajem izjavio Busuladžić,         MILIŠIĆ: Međunarodni naučni skup
sora prišao profesoru Milošu Ðuriću da i       svaki bi ga dan strijeljali. Međutim, ovo      “Bosna i njeni susjedi u srednjem vije-
on potpiše, ovaj mu je odgovorio: “Lako        je Churchillova izjava. Izjava jednog od       ku” bit će upriličen 10. i 11. maja ove
je tebi. Ti sviraš u diple, a ja predajem      predvodnika antifašističke koalicije u         godine. Na ovom naučnom okupljanju
etiku!” Odbio je da potpiše. Sapienti sat.     Drugom svjetskom ratu.                         učestvovat će ukupno 37 naučnika iz
Ovdje se ne radi o “dokazima”. Riječ je o      STAV: Općenito imamo problem s razumi-         Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore,
vađenju iz konteksta nekoliko rečenica i       jevanjem procesa nacionalizacije Bošnja-       Hrvatske, Bugarske, Mađarske i Poljske.
najobičnijoj manipulaciji. Enver Redžić,       ka. Zašto je nekome čudno to da je jedan       Cilj organiziranja ovakvog naučnog skupa
koji je, prema nekim ocjenama, smatran         Mustafa Busuladžić bio Hrvat za vrijeme        jeste ukazivanje kako je bosanska država
“doslednim pobornikom ideje jugoslo-           vladavine NDH, a u posljednje vrijeme to       u srednjem vijeku kao nezavisna i samo-
venstva i upornim borcem protiv svakog         se često navodi kao argument u njego-          stalna politička organizacija ostvarivala
nacionalizma”, u svom integralističkom         vom osporavanju, a čini se da se na tome       intenzivne kontakte s državama u susjed-
jugoslavenstvu umio je da bude kontra-         neće stati? Je li mogao biti išta drugo?       stvu i onovremenoj Evropi preko politič-
diktoran. O Mustafi Busuladžiću pisali su      Uostalom, ako ćemo na taj način proma-         kih, ekonomskih, vjerskih, kulturnih i
dr. Šaćir Filandra, mr. Muhidin Pelesić,       trati stvari, onda je svaki Bošnjak koji se    bračnih veza. Upravo će rezultati novih
dr. Safet Bandžović, dr. Nada Kisić-Ko-        silom prilika deklarirao kao Srbin, Hrvat ili  istraživanja karaktera i dinamike odnosa
lanović, Mahmud Traljić, Mevludin Diz-         Jugoslaven, i to nakon 1945, a nije mogao      Bosne i drugih država dodatno ukazati i
darević i drugi. Niti jedan od ovih autora     drugačije, nepoćudan, zar ne?                  na osnovne karakterne crte onovremene
nije negativno pisao o liku i djelu Mustafe    MILIŠIĆ: Dug je niz okolnosti koje su          bosanske vanjske politike te oslikati njen
Busuladžića.                                   najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini        međunarodni položaj. Srednjovjekovne
STAV: Ana Babić Vas je direktno prozva-        doveli u situaciju da opravdava vlastiti       prilike nije moguće promatrati kroz objek-
la, kao i Slaviša Šućur, Predrag Kojović,      nacionalni osjećaj. Vjerovatno bi kolege       tiv današnje politike i svakodnevice u ko-
Semir Halilović, Segmedina Srna i Sabi-        s političkih nauka bili zahvalniji sago-       joj mi živimo. Potrebno je uzeti u obzir
na ćudić. Kanton je osnivač Instituta za       vornici, ali, kao historičar, insistiram na    iznimno širok dijapazon elemenata koji
historiju pa je zanimljivo da su rekli da      činjenicama koje će najčešće zanemariti        su tvorili tadašnje političke, društvene i
ih ne zanima Vaše mišljenje jer oni znaju      upravo osporavatelji prava na izjašnjava-      vjerske identitete. Neosporna je činjeni-
ko je bio Mustafa Busuladžić. Je li time       nje bošnjačkom narodu.                         ca kako je baština srednjovjekovne Bosne
dovedeno u pitanje postojanje stručne          Činjenica da jedan narod kome nisu do-         protkana u identitetu svih naroda koji žive
institucije koju je osnovao Kanton? Je li      zvoljavali da sebe naziva kako hoće, da svoj   u Bosni i Hercegovini. Od samih poče-
time uopće dovedeno u pitanje postoja-         jezik naziva kako hoće do danas, i pored       taka proučavanja srednjovjekovne epohe
nje znanstvenika koji se bave naučnim          povremenih reagiranja na neopravdana           na ovim prostorima prisutni su elementi
istraživanjima?                                imenovanja, govori da je to u suštini pro-     pristranog i neobjektivnog pristupa pi-
MILIŠIĆ: Reagiranje ovih zastupnika je-        blem osporavatelja, a ne Bošnjaka. Pristup     tanju bosanske države u tom periodu. S
ste reagiranje protiv historičara. Predsje-    Bošnjaka koji svojim sunarodnjacima daje       vremenom je ova pojava poprimila zna-
davajuća nije zapamtila ni ime ustanove,       puno pravo na nacionalni osjećaj pokuša-       čajnije razmjera te sada možemo govori-
pa je rekla islamski institut. Ili je ciljano  va se okrenuti protiv njega, pa mu se čak      ti o etabliranim mitovima o pripadnosti
pojačavala utisak. To što su ovi zastupnici    etiketira postojanje nekog fašističkog po-
rekli govori o njima i njihovom odnosu         kreta. Dovoljno je ponoviti da u određe-
prema institucijama sistema. Šta bi tek        nim godinama Muslimani nisu postojali
rekli da su znali za postojanje sljedeće       (1947), ali našim zastupnicima nisu po-
izjave: “Ne slažem se da pas u svom le-        trebni historičari koji bi na to podsjećali
glu ima i konačno pravo na to leglo, čak       čitav jedan narod.
i kad tu dugo leži. Ne prihvatam takvo         STAV: Uskoro priređujete Međunarodni
pravo. Ja ne prihvatam, naprimjer, da je       skup o Bosni u srednjem vijeku. Čini se
velika nepravda učinjena Indijancima u         da je i taj dio historije BiH pod stalnim
Americi ili Aboridžinima u Australiji.         svojatanjima. Kome pripada srednji vi-
Ja ne priznajem da je njima učinjena ne-       jek u BiH i možemo li uopće govoriti da
pravda samo zato što je jedna jača rasa,

Dr. Nada Kisić-Kolanović svojom je knjigom dokazala da
muslimanska zajednica nije prihvatila hrvatski nacionalizam.
Podsjećanja radi, Jugoslavenska muslimanska organizacija
1941. godine ne postoji, tako da odluku o inkorporiranju Bosne i
Hercegovine u novostvorenu državu NDH ne donose Bošnjaci. Za
nastanak NDH niti su pitani, niti su odgovorni. Zašto? Pa Bošnjaci
nisu imali jedinstveno političko rukovodstvo, nisu imali nikakve
predratne borbene strukture, za razliku od Hrvata i Srba, koji su se
pripremali za rat, tako da ih je čekala teška i neizvjesna sudbina,
puna iskušenja za goli biološki opstanak

32 15/3/2018 STAV
   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37