Page 32 - STAV broj 158
P. 32
politika
ga je pozvao na saradnju s okupatorom, i viša rasa, pametnija rasa, da tako kažem, nekome pripada u kontekstu današnjih
kada je jedan profesor muzike sa spiskom došla i zauzela njihovo mjesto.” Da je naroda u BiH?
od stotinjak potpisa univerzitetskih profe- ovo kojim slučajem izjavio Busuladžić, MILIŠIĆ: Međunarodni naučni skup
sora prišao profesoru Milošu Ðuriću da i svaki bi ga dan strijeljali. Međutim, ovo “Bosna i njeni susjedi u srednjem vije-
on potpiše, ovaj mu je odgovorio: “Lako je Churchillova izjava. Izjava jednog od ku” bit će upriličen 10. i 11. maja ove
je tebi. Ti sviraš u diple, a ja predajem predvodnika antifašističke koalicije u godine. Na ovom naučnom okupljanju
etiku!” Odbio je da potpiše. Sapienti sat. Drugom svjetskom ratu. učestvovat će ukupno 37 naučnika iz
Ovdje se ne radi o “dokazima”. Riječ je o STAV: Općenito imamo problem s razumi- Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore,
vađenju iz konteksta nekoliko rečenica i jevanjem procesa nacionalizacije Bošnja- Hrvatske, Bugarske, Mađarske i Poljske.
najobičnijoj manipulaciji. Enver Redžić, ka. Zašto je nekome čudno to da je jedan Cilj organiziranja ovakvog naučnog skupa
koji je, prema nekim ocjenama, smatran Mustafa Busuladžić bio Hrvat za vrijeme jeste ukazivanje kako je bosanska država
“doslednim pobornikom ideje jugoslo- vladavine NDH, a u posljednje vrijeme to u srednjem vijeku kao nezavisna i samo-
venstva i upornim borcem protiv svakog se često navodi kao argument u njego- stalna politička organizacija ostvarivala
nacionalizma”, u svom integralističkom vom osporavanju, a čini se da se na tome intenzivne kontakte s državama u susjed-
jugoslavenstvu umio je da bude kontra- neće stati? Je li mogao biti išta drugo? stvu i onovremenoj Evropi preko politič-
diktoran. O Mustafi Busuladžiću pisali su Uostalom, ako ćemo na taj način proma- kih, ekonomskih, vjerskih, kulturnih i
dr. Šaćir Filandra, mr. Muhidin Pelesić, trati stvari, onda je svaki Bošnjak koji se bračnih veza. Upravo će rezultati novih
dr. Safet Bandžović, dr. Nada Kisić-Ko- silom prilika deklarirao kao Srbin, Hrvat ili istraživanja karaktera i dinamike odnosa
lanović, Mahmud Traljić, Mevludin Diz- Jugoslaven, i to nakon 1945, a nije mogao Bosne i drugih država dodatno ukazati i
darević i drugi. Niti jedan od ovih autora drugačije, nepoćudan, zar ne? na osnovne karakterne crte onovremene
nije negativno pisao o liku i djelu Mustafe MILIŠIĆ: Dug je niz okolnosti koje su bosanske vanjske politike te oslikati njen
Busuladžića. najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini međunarodni položaj. Srednjovjekovne
STAV: Ana Babić Vas je direktno prozva- doveli u situaciju da opravdava vlastiti prilike nije moguće promatrati kroz objek-
la, kao i Slaviša Šućur, Predrag Kojović, nacionalni osjećaj. Vjerovatno bi kolege tiv današnje politike i svakodnevice u ko-
Semir Halilović, Segmedina Srna i Sabi- s političkih nauka bili zahvalniji sago- joj mi živimo. Potrebno je uzeti u obzir
na ćudić. Kanton je osnivač Instituta za vornici, ali, kao historičar, insistiram na iznimno širok dijapazon elemenata koji
historiju pa je zanimljivo da su rekli da činjenicama koje će najčešće zanemariti su tvorili tadašnje političke, društvene i
ih ne zanima Vaše mišljenje jer oni znaju upravo osporavatelji prava na izjašnjava- vjerske identitete. Neosporna je činjeni-
ko je bio Mustafa Busuladžić. Je li time nje bošnjačkom narodu. ca kako je baština srednjovjekovne Bosne
dovedeno u pitanje postojanje stručne Činjenica da jedan narod kome nisu do- protkana u identitetu svih naroda koji žive
institucije koju je osnovao Kanton? Je li zvoljavali da sebe naziva kako hoće, da svoj u Bosni i Hercegovini. Od samih poče-
time uopće dovedeno u pitanje postoja- jezik naziva kako hoće do danas, i pored taka proučavanja srednjovjekovne epohe
nje znanstvenika koji se bave naučnim povremenih reagiranja na neopravdana na ovim prostorima prisutni su elementi
istraživanjima? imenovanja, govori da je to u suštini pro- pristranog i neobjektivnog pristupa pi-
MILIŠIĆ: Reagiranje ovih zastupnika je- blem osporavatelja, a ne Bošnjaka. Pristup tanju bosanske države u tom periodu. S
ste reagiranje protiv historičara. Predsje- Bošnjaka koji svojim sunarodnjacima daje vremenom je ova pojava poprimila zna-
davajuća nije zapamtila ni ime ustanove, puno pravo na nacionalni osjećaj pokuša- čajnije razmjera te sada možemo govori-
pa je rekla islamski institut. Ili je ciljano va se okrenuti protiv njega, pa mu se čak ti o etabliranim mitovima o pripadnosti
pojačavala utisak. To što su ovi zastupnici etiketira postojanje nekog fašističkog po-
rekli govori o njima i njihovom odnosu kreta. Dovoljno je ponoviti da u određe-
prema institucijama sistema. Šta bi tek nim godinama Muslimani nisu postojali
rekli da su znali za postojanje sljedeće (1947), ali našim zastupnicima nisu po-
izjave: “Ne slažem se da pas u svom le- trebni historičari koji bi na to podsjećali
glu ima i konačno pravo na to leglo, čak čitav jedan narod.
i kad tu dugo leži. Ne prihvatam takvo STAV: Uskoro priređujete Međunarodni
pravo. Ja ne prihvatam, naprimjer, da je skup o Bosni u srednjem vijeku. Čini se
velika nepravda učinjena Indijancima u da je i taj dio historije BiH pod stalnim
Americi ili Aboridžinima u Australiji. svojatanjima. Kome pripada srednji vi-
Ja ne priznajem da je njima učinjena ne- jek u BiH i možemo li uopće govoriti da
pravda samo zato što je jedna jača rasa,
Dr. Nada Kisić-Kolanović svojom je knjigom dokazala da
muslimanska zajednica nije prihvatila hrvatski nacionalizam.
Podsjećanja radi, Jugoslavenska muslimanska organizacija
1941. godine ne postoji, tako da odluku o inkorporiranju Bosne i
Hercegovine u novostvorenu državu NDH ne donose Bošnjaci. Za
nastanak NDH niti su pitani, niti su odgovorni. Zašto? Pa Bošnjaci
nisu imali jedinstveno političko rukovodstvo, nisu imali nikakve
predratne borbene strukture, za razliku od Hrvata i Srba, koji su se
pripremali za rat, tako da ih je čekala teška i neizvjesna sudbina,
puna iskušenja za goli biološki opstanak
32 15/3/2018 STAV