Page 30 - STAV broj 158
P. 30

politika

raznih historiografskih škola i mjesto su- Strani su autori u sasvim drugačijoj poziciji u odnosu na naše.
sreta historičara s Istoka i Zapada, jedna-
ko kao što je Bosna i Hercegovina tokom        Prvo, oni su vani i nisu opterećeni onim kroz šta smo mi prošli i
čitave svoje povijesti bila mjesto susreta     još uvijek prolazimo. I drugo, oni ne snose nikakve konsekvence
raznih civilizacija. Misija Instituta jeste i  za ono što nije u skladu s naučnim i etičkim principima. Podsjetit
afirmacija kritičkog pogleda na povijest.
Institut je od 2013. organizaciona jedinica    ću na davno izrečenu misao: “Da biste jedan narod pregazili,
Univerziteta u Sarajevu, čime je doveden u     dovoljna je samo jedna pobjeda na bojnom polju, ali da biste ga
ravnopravan položaj s fakultetima UNSA.        stalno držali pod nogama, potrebno je da im vi napišete njihovu

STAV: Mimo foneme h, koja se često ri-         historiju.” Dakle, teško narodu kojem historiju pišu tuđini

dikulizira sa željom da se ismije speci- naše sveukupne prošlosti, biti objavljeno te STAV: Boluju li naši znanstvenici od svo-
fičnost bosanskog jezika, kome pripada         dostupno široj javnosti (tekst predavanja      jevrsnog kompleksaštva?
Institut za historiju, jer, koliko nam je po-  iz 2011. godine dostupan je na internetu).     MILIŠIĆ: Sindrom “neopranih ruku”
znato, za razliku od Republike Srpske, u       Nažalost, predavanja ove vrste nema na na-     jako je prisutan. Kod takvih ljudi vrlo je
Federaciji BiH se ne insistira na nazivima     šim fakultetima, školama i TV emisijama.       važno istaći koga su nam to oni doveli i
s nacionalnim prefiksima?                      “Strani autori koji su prezentirali u veli-    pokazali, u čijem su se društvu slikali i
MILIŠIĆ: Institut je tu putanju slijedio       koj mjeri tendenciozne i reducirane slike      šepurili, koga su pridobili za neku svoju
od svog osnivanja. Iako administrativno i      svjetskog rata u Jugoslaviji i Bosni i Herce-  tamo ideju koja nikada nije realizirana,
finansijski na kantonalnom nivou, Institut govini nisu rijetki.” Isto je i s dešavanjima ali, eto, u tom trenutku, lijepo je zvu-
svojim djelovanjem kroz projekte, svojim iz ratova od 1991. do 1995. godine. Trebalo čalo. Previše servilni prema svemu što
kadrovima, kao i praćenjem historiograf- bi nam jako puno prostora da ovo pitanje dolazi izvana, naš je generalni problem.
skih tokova u regiji i svijetu nije stvorio elaboriramo u cijelosti. Pojednostavljeno: Oni su, prije svega, nedovoljno upućeni
takvu vrstu granica.                           strani autori su ili ljudi iz struke, ili lju- u pisanje autora koji dolaze izvana. Na
                                               di koji su se nadovezali na nepregledne prste jedne ruke možemo pobrojati one
                                               kolone onih koji su sletjeli na sarajevski     koji ne spadaju u tu kategoriju. I prem-
STAV: Znači li to da u proučavanju histo-      aerodrom sa željom da budu viđeni i da         da su stavovi i teze koje zastupaju stra-
rije, kada govorimo o obavezi da se zna-       se samopromoviraju, ili da se svrstaju na      ni autori, najblaže rečeno, diskutabilni,
nosti pristupa objektivno, ne može ni biti     “jednu od strana”. Analiza historiografskih    ovim našim ne pada napamet da propi-
nacionalnog prefiksa?                          ostvarenja domaćih i stranih autora, a koja    tuju ispravnost njihovih javno izrečenih
MILIŠIĆ: Zemlje u okruženju već poo-
davno rade na nacionalnim projektima. se odnose na historiju BiH u raznim perio- stavova, koji, ovisno od momenta kad su
Srpska enciklopedija posvećena je kultur- dima njene prošlosti, nedvojbeno ukazuju u upotrebi, itekako štete ovoj državi i u
no-historijskoj baštini srpskog naroda. Da- na činjenicu da su rijetki ostali u struci. krajnjem svim njenim narodima. Bošnja-
kle, ona je nacionalna enciklopedija Srba. Uostalom, strani su autori u sasvim dru- cima, kao većinskom narodu, ponajviše.
Historija Srba pripada nacionalnoj grupi gačijoj poziciji u odnosu na naše. Prvo,
predmeta, dočim mi nismo imali historiju oni su vani i nisu opterećeni onim kroz STAV: Primjerice, hrvatska znanstve-
Bosne kao predmet na studiju historije u šta smo mi prošli i još uvijek prolazimo. I nica dr. Nada Kisić-Kolanović napisala
Sarajevu sve do1996. godine.                   drugo, oni ne snose nikakve konsekvence je znanstveno istraživanje, knjigu pod
                                               za ono što nije u skladu s naučnim i etič- naslovom Muslimani i hrvatski naci-
STAV: Ako strani istraživač napiše nešto kim principima. Podsjetit ću na davno onalizam. Dobro se sjećam sugestija
što je vezano za historiju BiH, ima li to veću izrečenu misao: “Da biste jedan narod pre- znanstvenika iz jevrejske zajednice da
težinu nego kada to napiše onaj domaći? gazili, dovoljna je samo jedna pobjeda na je upravo njena knjiga najrelavantnija
MILIŠIĆ: Uputit ću vas na jedno izvan- bojnom polju, ali da biste ga stalno držali i najobjektivnija, posebice za period
redno predavanje saradnice Instituta za pod nogama, potrebno je da im vi napiše- od 1941. do 1945. godine. To je bila pri-
historiju, mr. Ramize Smajić (2014) pod te njihovu historiju.” Dakle, teško narodu mjedba jer se u to vrijeme po Hrvatskoj
naslovom Iskušenja vremena i odgovornost kojem historiju pišu tuđini. Mi smo dugo i BiH glorificiralo istraživanje dr. Zlatka
historičara, koje je u međuvremenu dopu- bili žrtve upravo takvog pisanja. Ovo isti- Hasanbegovića, a koje se ticalo istog
njeno i uskoro će, zbog svoje aktualnosti, čem zbog činjenice koliko je važno da mi predmetnog razdoblja, dok je njezina
ali i niza problema vezanih za proučavanje pišemo svoju historiju.                            knjiga ostala zapostavljena. U njenoj
                                                                                              knjizi ne piše da je Mustafa Busuladžić
Ono što radi predsjedavajuća                                                                  bio fašist, zar ne?
Skupštine KS svojevrstan je vid pritiska                                                      MILIŠIĆ: Dr. Nada Kisić-Kolanović svo-
                                                                                              jom je knjigom dokazala da muslimanska
                                                                                              zajednica nije prihvatila hrvatski nacio-
STAV: Je li na Institut iko vršio pritisak u vezi s mišljenjem o Mustafi Busuladžiću?         nalizam. Podsjećanja radi, Jugoslavenska
MILIŠIĆ: Nije bilo pritiska. Mi smo naučna ustanova. Ustvari, jedan član tima koji je         muslimanska organizacija 1941. godine
nedavno formirala predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo tražio je od mene da             ne postoji, tako da odluku o inkorpori-
promijenim mišljenje. Nevjerovatno je da o Busuladžiću sude ljudi koji koliko jučer nisu      ranju Bosne i Hercegovine u novostvo-
nikada čuli za njega, a kamoli pročitali neki od njegova 72 rada. Imate apsurd da isto-       renu državu NDH ne donose Bošnjaci.
vremeno ova ekipa citira i hvali Busuladžićeve stavove protiv fašizma u djelu Dužnosti        Za nastanak NDH niti su pitani, niti su
islamskih naroda, a onda tog istog autora optužuje za fašizam. Dokaz da nisu čitali i         odgovorni. Zašto? Pa Bošnjaci nisu imali
nisu upućeni u ono što govore. Ono što radi predsjedavajuća Skupštine KS svojevr-             jedinstveno političko rukovodstvo, nisu
stan je vid pritiska i koincidira sa sastankom izraelskog ambasadora s jednom viso-           imali nikakve predratne borbene struk-
kom bosanskohercegovačkom dužnosnicom i još nekim ljudima, održanim u Mostaru                 ture, za razliku od Hrvata i Srba, koji su
u septembru prošle godine.                                                                    se pripremali za rat, tako da ih je čekala

30 15/3/2018 STAV
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35