Page 70 - STAV broj 237

KULTURA

obrasce koji su dobili odgovarajuća regi- U prvi plan stavljam jednu od muzičkih osjećaj nekoga drugog ritma i neke druge
onalna imena: u Egiptu nagam (melodija, karakteristika sevdalinke, a to je povezanost muzike. A Kur’an upravo nudi i tu vrstu
ugodna melodija, arija, napjev, pjesma, prekomjerne sekunde koja je, kao takva, ljudskog stvaralaštva. Kad učimo pojedine
znak, nota, glas, zvuk, ton, tonalitet, tonski povezana s kur’anskim mekamima, jer uda- ajete sjetno, budući da im je takav sadržaj,
red), u Maleziji tarannum (ugodno pjevanje, ra neobičnom snagom na sluh slušatelja, onda ta kur’anska muzika postaje sinonim
melodiozno čitanje Kur’ana, cvrkut, ritam, nameće se njegovoj pažnji i zarezuje u nje- za raspoloženja tuge, odnosno radosti, stra-
zvuk, glas, melodija, pjesma, himna), u Tu- govu svijest; ona karakterizira melodijski ha, veselja itd. Tamo gdje je islam bio do-
nisu tab (svojstvo), u Alžiru sanaa (rad, ru- tok sevdalinke i daje pjevanju orijentalnu minantan i muzika je poprimala islamske
kotvorina, umjetnost), u Perziji avaz (glas). boju; ona je faktor koji objedinjuje sve pje- muzičke motive proizašle iz melodiozno-
Dakle, mekām čine posebna skala i grupa sme sličnog muzičkog sadržaja. sti kur’anskih mekāma. Bio je dominan-
melodijskih motiva u kojima se napjev kre- Prekomjerna sekunda jeste ono što je za- tan u gradovima, pa se počela širiti među
će. Kur’an se uči na sedam, odnosno osam jedničko učenju Kur’ana, ilahijama i ka- gradskim stanovništvom, najprije među
poznatih glavnih mekāma, a svaki od njih sidama; kod njih nailazimo na tzv. im- muslimanima, a poslije i među gradskim
zasebna je priča. Jer spoj kur’anskih mekā- provizirano pjevanje / učenje koje nastaje katoličkim i pravoslavnim stanovništvom.
ma s jezikom muzike daje upravo onu neo- tim čudesnim intervalom koji učenju, ali i Ako proučavamo različite muzičke primje-
graničenost u općem razumijevanju Božije pjesmi daje specifičnu težinu. Sevdalinka re, vidimo da je s vremenom nastajao neki
riječi kao što daje razumljivost i muzici jer je i poetska i muzička umjetnina koja je poseban mekām koji smo uvjetno nazva-
je ona razumljiva među svim ljudima, pa mogla nastati samo u društvu i ambijentu li bosanskim mekāmom. Premda postoje
nije čudo što je neki najumniji umjetni- koje je oblikovao islam, i od te činjenice tvrdnje o autohtonom bosanskom mekā-
ci nazivaju božanskom umjetnošću. Iako mora poći svaki njezin istraživač. Možda mu (čak i prije dolaska islama), za koji se
nas je Allah Milostivi stvorio različitima bi najbolja potvrda tome bio opis o nastan- kaže da nije bio tako sadržajan kao poslije
da bismo se bolje upoznali, dao nam je i ku sevdalinke Sa Igmana pogledat’ je lijepo dolaska islama i nastanka sevdalinke, sa-
mnoge sličnosti. Na nama je da ih uočimo Jovice Petkovića, virtuoza na harmonici, svim sigurno možemo govoriti i o utjecaju
te da ih njegujemo. tekstopisca i kompozitora narodnih pjesa- sevdalinke na bosanski mekām. Ako bolje
ma koje se tek u nijansama razlikuju od poslušamo učače iz Bosne i Hercegovine,
STAV: U magistarskom radu ste se bavili izvorne sevdalinke. Evo što svjedoči Pet- primjećujemo kako se poznati kur’anski
utjecajem mekamata i melodije Kur’ana ković: “Sa ženom i djecom našao sam se mekāmi primjenjuju nepotpuno ili dje-
na kulturu Bošnjaka. Radi se o prvom jednoga dana na Vrelu Bosne. Zadivljen limično, te se ne možemo oteti dojmu o
naučnom radu koji je na ozbiljnim teme- tom ljepotom, zagledan u Igman, vrela, ba- postojanju specifičnog bosanskog izričaja
ljima prezentirao zapanjujuća saznanja šče, smislio sam početak pjesme Sa Igma- ili interpretacije kur’anskog teksta, što se
o mekamskom izvorištu melodije sevda- na pogledat je lijepo. Pjesma je dugo, dugo samo 50 metara vazdušne linije, vidi se STAV: Najčešći mekami u kojima se kre- ukorijenjenost bošnjačke kulture u orijen- lahko može podvesti pod pojam bosanskog
linke. Koliko su mekami oblikovali melo- nastajala, ali kakvu god sam joj melodiju Begova džamija. Moj stan gledao je di- će sevdalinka jesu hidžaz i nikriz, ali ima talno-islamsko kulturno naslijeđe? mekāma ili melodioznog učenja Kur’ana
diju naše ponajvažnije književne forme? skrojio, sve je vuklo na Šumadiju. Stano- rektno u Begovu džamiju. Kad odjednom i onih potpuno ili djelimično spjevanih u ALILI: Ako znamo koliko učenje Kur’ana svojstvenog sevdalinkama.
ALILI: Sevdalinka je, nesumnjivo, na- vao sam na Slatkom ćošetu u Sarajevu. Moj začuh mujezina: ‘Allahu ekber’ i ‘la illahe mekamu kurd ili mekamu nehavend... Me- utječe na ljudsko srce, jer u njemu pobu-
stala pod utjecajem kur’anskih mekama, stan gledao je direktno u Begovu džamiju. ilallah’. Prošli su me ugodni trnci. Znaš đutim, bar ja nisam prepoznao nijednu đuje sve one pozitivne energije koje nam STAV: Koliko su mekami važni za melodije
koje su na tlo Bosne i Hercegovine donijele Snimim tekst na onaj ‘Phlipsov’ magne- kako to mujezini lijepo uče. Vrisnuo sam sevdalinku ispjevanu u mekamima sika Allah, dž. š., prenosi putem Božijeg Po- ilahija i kasida? Kako gledate na ilahije i
Osmanlije. Ti su mekami u Bosni i Herce- tofon – bio je velik sa onim velikim kotu- u sebi: ‘Eto pjesme! Eto melodije!’ Tako ili rast. Šta je razlog tome? slanika, onda nam postaje jasno da se iz te kaside, tako česte u poslijeratnoj produk-
govini doživjeli određene transformacije, rovima – pa malo pjevušim, lijep tekst, ali je nastala pjesma, moj prvijenac Sa Igma- ALILI: Kako smo već prije naveli, sev- Božje muzike, iz tog glasa Kur’ana, poče- ciji u BiH, koje nisu spjevane u mekam-
pa ih vidimo suženijim i od turskih, a na- melodija tipično šumadijska. Ne ide. Išlo na pogledat je lijepo, meni jedna od mojih dalinke su pretežno ljubavnog sadržaja i la razvijati i svaka druga muzika. I riječi i skim muzičkim strukturama već u siste-
ročito od arapskih. Zato možemo i reći da je isto kao što u bijelu kafu ide so. Ne ide najdražih pjesama. Dakle, iz melodije eza- istančanih osjećaja, a pjevaju se u veselim i značenje teksta Kur’ana smatraju se svetim, mu zapadnoevropske muzičke tradicije?
danas postoji autentičan bosanski mekam pa ne ide. Prošlo nekoliko dana, ja opet na sa Begove džamije rodila se moja prva tužnim prigodama, imaju svoju melodiju, a kao i sve što je u vezi s Kur’anom; kao što ALILI: Pristupajući ilahiji kao obliku in-
na kojem se bazira kako sevdalinka, kao počnem, pa opet prošla dva-tri mjeseca, pjesma. Evo, sada će pola stoljeća od na- sve zajedno posjeduju vlastiti folklorni ele- je sveto izgovaranje njegovih ajeta ili njego- terpretacije koja svojim tekstom i melosom
svjetovna forma, tako i islamska sakralna pokušam ponovo – ne ide. Tekst bosan- stanka moje pjesme Sa Igmana pogledat je ment i orijentalni izražajni kolorit. Onako vo prepisivanje. Musliman se rađa s kur’an- čovjeka približava Uzvišenom Bogu i Po-
muzika, uključujući i ezan. U melodiji sev- ski – melodija nečija, ne znam ni ja čija. lijepo, ali narod je i dalje pjevuši. Ona je kako je bilo govora o mekāmima i značenju skim ajetima. Sva ta muzička raskoš učenja slaniku, pomažući mu da se uz Kur’an,
dalinke prepoznaje se utjecaj španskih ro- Pričaš o Igmanu i Bosni, a čuješ šumadij- već postala narodna. Veće i radosnije pri- kur’anskih ajeta, tako se, ovisno o tekstu, Kur’ana od ranog djetinjstva ostaje u našoj kao glavni i najbolji izvor Istine, napaja s
mansijera (pod kojim su bili Sefardi koji se sku pjesmu. I tako, poslije niza pokušaja, znanje za autora ne može se ni zamisliti.” odnosno sadržaju sevdalinke, na nju pri- svijesti i iz svijesti počne izvirati kao neko vrela znanja i ljubavi, možemo reći da su
nastaniše u Bosni). Sevdalinka ima svoje umoran i iscrpljen, sageo sam glavu, sklo- Sam magistarski rad dobra je podloga mjenjuju određeni mekāmi. Upravo zbog novo stvaralaštvo, kao neka nova muzika. one jedna vrsta ibadeta. Ilahije osvježavaju
muzičke karakteristike po kojima je ona pio harmoniku i malo pridrijemao. Prozor za doktorsku disertaciju prijavljenu toga, slobodno možemo reći da su gotovo Ako slušate glas učenja ezana onako kako muminske duše, a mi ih, nažalost, mnogo
nedvojbeno baš sevdalinka i ništa drugo. mi otvoren, a sa njega, na udaljenosti od na Fakultetu islamskih nauka, koja se svi mekāmi prisutni u sevdalinkama, ali po- ga je čuo Jovica Petković, normalno je da više slušamo nego što razmišljamo kako su
bavi prozodijom Kur’ana u kojoj istra- najviše beját uššāk i hidžāz. Kao prilog ovoj vas ta melodičnost navede da iz vaše svi- nastajale, za koga su vezane i koja su njiho-
žujem I’qau-l-Kur’an ili ritam Kur’ana, tvrdnji, navodim nekoliko sevdalinki koje jesti odjednom iznikne nešto čega niste va duboka značenja i simbolike. Jer svaka
Kur’an se uči na sedam, odnosno osam poznatih glavnih s jedne, i metriku Kur’ana i rimu, s krase ti mekāmi: Osman-paša – adžem kurdi, bili svjesni, recimo, dok ste pisali stihove. ilahija nosi skriveno značenje čovjekova
povratka Izvoru; one su ljubavne pjesme
Moj behare, ko li mi te bere – adžem, Omer-be-
Ti su stihovi početak glazbenosti. Oni su
druge strane, što je povezano s mojim
“mekāma”, a svaki od njih zasebna je priča. Jer spoj prethodnim radom. Sam rad bi, izme- že, Zaplakala stara majka Džafer-begova, Ah, sami po sebi muzika. A onda ti stihovi po- posvećene Voljenom. Daleko bi nas odvelo
kur’anskih “mekāma” s jezikom muzike daje upravo onu đu ostalog, trebao dodatno ukazati na moj Aljo, Pokraj kuće male, Sarajevo, behara ti primaju određenu melodiju, upravo onu spominjanje brojnih velikih pjesnika poput
tvoga – beját uššāk, Put putuje Latifaga i Moj
koja vam se probuđena iz svijesti vratila
Rumija, Mejlija i dr., pa ću samo spomenuti
specifičnosti arapskog jezika, na po-
neograničenost u općem razumijevanju Božije riječi kao sebna obilježja njegovoga fonetskog dilbere – hidžāz, Šehidski rastanak – hidžaz... u nekom novom obliku. S vremenom je u primjer Hasana ibn Sabita, mušričkog pje-
što daje razumljivost i muzici jer je ona razumljiva među sistema i muzikalnost njegovih glasova Sve sevdalinke kojima sam korijene našao našim krajevima, posebno među stanov- snika koji je pjevao u čast svoje voljene, a
svim ljudima, pa nije čudo što je neki najumniji umjetnici te detaljno proučiti obilježja glasova s u kur’anskim mekamima potvrđuju izvore ništvom koje je prihvatilo islam, nastajao kada je susreo i zavolio Poslanika, njemu
svoje melodioznosti itd. Ta melodioznost,
novi oblik muzike koji se rađa iz duhov-
u čast počinje pisati čuvene pohvalnice.
obzirom na mjesta njihovog nastaja-
nazivaju božanskom umjetnošću. Iako nas je Allah nja, na ljepotu odzvanjanja u izgovoru ta ljepota Božije riječi, prati nas od same ne muzike. Budući da je crkvena muzika Kada je jednom prilikom Poslanik prola-
Milostivi stvorio različitima da bismo se bolje upoznali, s obzirom na konkretna i apstraktna pojave islama. onog vremena bila ograničena odredbama zio kroz mušričko selo, a stanovnici ga po-
vrhovnog svećenika u svojoj jednostavno-
čeli napadati, Hasan odmah napisa jednu
dao nam je i mnoge sličnosti. Na nama je da ih uočimo značenja koja se dobivaju putem into- STAV: Na šta ukazuje mekamsko izvorište sti, sputanosti i neizrecivosti, normalno od svojih velikih pohvalnica, tzv. medhiju,
nacijskih i drugih govornih promjena
te da ih njegujemo u jezičkom iskazu. sevdalinke i pojedinih balada? Na duboku je da se u ljudskoj svijesti počeo razvijati nakon čega je Poslanik rekao svoju glasovitu
70 19/9/2019 STAV STAV 19/9/2019 71