Page 69 - STAV broj 197

BORIĆ-STOJIĆ: Bila sam izvrsno pri- Dok sam, nakon izvođenja u Tribunalu, čekala odluku hoće li se
hvaćena. Austrija je primila više od 80.000 predstava ipak igrati i u zatvoru u Scheveningenu, rečeno mi
bosanskih izbjeglica i, procentualno, u od- je: “Ma znate, ne bi Miloševiću smetalo to što igrate i ismijavate
nosu na broj njenih žitelja, mislim da je to njega, već njegovu suprugu, na nju je jako osjetljiv.” E, pa znate
zemlja koja nas je primila najviše. Mada šta, stvarno bolje da ondje ne igram, ne bih željela povrijediti tako
je svako progonstvo teško, moram reći da osjetljivog čovjeka
smo mi bili gospoda izbjeglice u odnosu
na ovo što se danas dešava s nesretnicima vaši glasovi prisustvovala i Fata Orlović, treba im. Nema ovdje Srba sve do Kravi-
koji bježe iz ratom zahvaćenih zemalja. I u čijem je dvorištu u Srebrenici sagrađe- ce i Milića.” Čitala je meni moja hurija
od bijede od koje se umire. Mi se nismo na crkva. Vlasti još nisu uspjeli pronaći šta mnogo dobrih ljudi u Srbiji o tome
utapali u hladnoj Soči, nismo krvarili od rješenje za ovaj slučaj, ali je Vaša pred- piše. I treće: “Da im i treba, što me nisu
gustih bodljikavih žica. Moj duboki na- stava barem na trenutak pomogla nani pitali? Ja sam gazda. Ima da me poštuješ
klon, gospođo Angela Merkel. Bila sam Fati da shvati da nije sama u svojoj bor- za moje.” Tek kad su neki mediji odbili
poštovana i voljena. Jednom, nakon Witt- bi za pravdu. Je li to istinski cilj i smisao prenijeti vijest da ovim projektom slavim
gensteinovog nećaka Thomasa Bernharda, postojanja Vašeg teatra? četrdeset godina umjetničkog rada, shva-
publika mi je u U-Bahnu napravila špalir. BORIĆ-STOJIĆ: Slučaj Fate Orlović tila sam da se nešto vrlo ozbiljno dešava
To je Beč. Često sam dobijala i pisma od nije samo pitanje kršenja prava privatne u vezi s angažmanom umjetnika koji se
ljudi koji su gledali moje predstave. Sva- svojine. Na Fatinoj zemlji, zemlji Orlo- bave temom genocida u Srebrenici. Za-
kako, najdraža je ova razglednica: “Sinoć vića, nije izgrađena benzinska pumpa ni što je nepoželjno da se mi u Bosni time
(pa datum) gledao sam Vas u Nepoznatoj samoposluga, već simbol onoga zbog čega bavimo? Ja znam za najmanje tri predsta-
sa Sene Ödönq von Horváthq. Bili ste ve- je pobijeno 8.372 nedužnih ljudskih bića, ve u Evropi, jednu u BKC Tuzla, koje se
ličanstveni.” Pohvalim se ja mom prija- ako uzmemo u obzir ulogu pravoslavne bave temom srebreničkog genocida. Gdje
telju, glumcu Michaelu Rastlu: “Ma vidi crkve u agresiji i genocidu. Danima sam je predstava u Sarajevu? Izvinite, je li to
šta mi piše neki Ignaz Kirchner, mora da odlazila kod ove hrabre starice koja nam opet neko prosipa opasnu priču o zabora-
je neko važan, vidi koverte s ugraviranim svima može biti uzor kako se može i tre- vu, a sve u ime sretne, nove budućnosti,
imenom.” – “Ignaz Kirchner, pa jesi li ti ba boriti. Fascinirala me njena argumen- pomirenja. Pomirenje, da, naravno. Za-
normalna, on je najveći njemački glumac.” tacija zašto želi da se crkva izmjesti (ne jednički život, da, naravno. Opet iznova,
Da, meni, mom suprugu, koji je predavao sruši) iz njenog posjeda: “Prvo, to nije zajedno. Nema nam druge... Ali, hajde-
na slavistici u Beču bošnjačku, hrvatsku bogomolja. Za bogomolje se traži ha- mo progovoriti i iz temelja pravoslavne
i srpsku književnost, i našoj djeci, Beč lal, a ova je napravljena na haramu. Ne vjere, barem onako kako sam čitala kod
je značio utočište, utjehu, dostojanstven može se ubit gazda, (Šaćir, muž Fatin) a Dostojevskog. Sonja Marmeladova kaže
život u najtežim vremenima. na njegovom napravit bogomolja. To za Raskoljnikovu u Zločinu i kazni: “Priznaj
STAV: Prva predstava Vašeg “Putujućeg bogomolju ne priznaje ni Bog, niti i je- grijeh, pokaj se, klekni, zamoli za oprost.”
teatra” bila je Tetovaža, a zatim su usli- dan dobri Srbin, niti dolazi da se tamo STAV: Predstava Feral Tribune Cabaret
jedile interpretacija monodrame Majka moli. Ja, kad bih znala da ima džamija, svojevremeno je izvedena i u Haškom
Nuru počesto izruži, u kojoj ste otjelovili da je samo jedan Srbin zbog nje ubijen, tribunalu pred zvaničnicima i sudijama
čak 22 lika različitih akcenata i dijalekata nikad se u njoj ne bih pomolila, išla bih te institucije. Kakva je bila njihova re-
iz Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije, se u šumu moliti, ondje bi mi Allah bolje akcija i da li su uspjeli prepoznati svoju
čuveno teatarsko ostvarenje Feral Tribune primio, nego u takvoj džamiji. Drugo: ne
Cabaret u režiji Tanje Miletić-Oručević,
te Vaše autorsko djelo Nana Fata Orlović
ili Neka se čuju i vaši glasovi. Svaka od
ovih predstava označava, zapravo, svo-
jevrsnu reakciju na stvarnost, na njenu
surovost i nepravdu. Može li se reći da
je Vaš teatar, zapravo, istovremeno druš-
tveno angažiran, ali i posvećen očuvanju
našeg kulturnog naslijeđa?
BORIĆ-STOJIĆ: Smisao nalazim u an-
gažiranoj umjetnosti. Teatar je ogledalo
društva. U Tetovaži sam se bavila seksu-
alnim zlostavljanjem djece u porodici.
Na principu forum teatra s mladima smo
razgovarali o ovoj tabu temi. Bili smo
prvi teatar koji je gostovao u Narodnom
pozorištu u Banjoj Luci i bili briljantno
primljeni. Da budem malo neskromna,
mislim da sam kabaret, onako hrabar,
žestoki, ustanovila kao vrlo ozbiljnu te-
atarsku formu u Bosni i Hercegovini.
Ohrabrili su me feralovci.
STAV: Posebno je zanimljivo da u pred-
stavi Nana Fata Orlović ili Neka se čuju i

STAV 13/12/2018 69