Page 73 - STAV broj 375

kupolne džamije, poput Hadži Bali-begove
u Kladnju, izgledaju jako skromno ako se
uporede s džamijom poput Sulejman-paši-
ne (Šarene) džamije u Travniku, koja ima
kosi krov.
Kada govorimo o džamijama s kosim/
četverovodnim krovom, postoje razlike u
zavisnosti od geografske pozicije. U cen-
tralnim i sjevernim dijelovima naše zemlje
dominirali su drvo i ćerpić/cigla, a u južnim
kameni materijal. To naravno ne znači da i u
sjevernim dijelovima nisu građene džamije
od kamena, već je riječ o tome da je u njiho-
vom slučaju drvo veoma često bilo utkano u
konstruktivne elemente, mnogo više negoli je
to bio slučaj na jugu. Najočitiji primjer toga
jesu drvene munare, koje pretežno možemo Karađoz-begova džamija, Mostar
vidjeti u centralnim i sjevernim dijelovima
dok su se na jugu uglavnom gradile kame- Bosna je bila poznata i po svojim mostovima, ali su oni s
ne. Prema tome, osnovna podjela, kada su
u pitanju džamije s kosim/četverovodnim vremenom uništavani, kako u ratovima, tako i u mirnim
krovom, jeste podjela na zonu Meditera- periodima. Od nekadašnjih sedam kamenih mostova u Sarajevu,
na i zonu kontinentalne Bosne. Nekada je
zona Mediterana pod osmanskom upravom sačuvana su četiri. Čuveni mostovi u Konjicu i na Bregavi
obuhvatala mnogo širi prostor od današnje razoreni su u Drugom svjetskom ratu, dok je Stari most u Mostaru
Hercegovine, ali ako posmatramo specifičan
stil “mediteranske džamije s kosim krovom”, srušen u periodu posljednje agresije. Neke su gradnje ipak
onda tu liniju možemo slobodno pomaći sve opstale, poput Mosta Mehmed-paše Sokolovića, čiji je arhitekta
do Konjica, koji na neki način i predstavlja
granicu takvog utjecaja. bio čuveni Mimar Sinan, a koji se svojom monumentalnošću
Džamije mediteranske ili hercegovačke izdvaja kao jedan od najvećih evropskih mostova 16. stoljeća.
zone u svom ukupnom dojmu nose original-
ni pečat podneblja, odakle potječu i jednim džamije s kamenom munarom: Sulejman prepoznatljiv i tipiziran izgled. Hamami,
se dijelom, kao i kod kupolnih, naslanjaju pašina – Šarena džamija (1815) i Hadži Ali hanovi ili bezistani, koje smo mogli vidjeti
na srednjovjekovnu tradiciju gradnje, a što begova (1757/58, obnovljena 1856), dok se diljem Osmanskog Carstva, svoj su identi-
se posebno ogleda u fenomenu kvadratnih po svojoj veličini ističu i džamija Sultana čan odraz imali i na ovim prostorima. Nji-
munara. Osim što su sve zone zidova bile Abdul Aziza u Orašju (1863) i Gradska hov oblik svuda je bio isti. Nažalost, malo
od kamena, uključujući krovni pokrov (ka- džamija u Cazinu (1879). Inače, džamija s se od toga sačuvalo. Danas imamo samo
mena šindra) i munare, od kamena su bili kosim/četverovodnim krovom izgrađeno je tri u potpunosti sačuvana hamama, a be-
i unutrašnji elementi poput mihraba, mi- mnogo više negoli s kupolom. Razlog za tako zistani su se sveli samo na one u Sarajevu.
nbera, a nerijetko i mahvila. U gradnji su nešto je očit. Kupolne džamije bile su puno Ništa bolje nisu prošli ni hanovi, kojih je
korišteni veoma lijepi kamenovi tenelija i skuplji i zahtjevniji graditeljski poduhvat. u svakom većem gradu bilo po nekoliko.
miljevina, koji su bili pogodni za veoma Uostalom, islamska razumijevanja moli- Morića han u Sarajevu predstavlja razvijen
preciznu obradu. Ljepota kamenih zidova tvenog mjesta ne zahtijeva monumentalnu tip hana s unutrašnjim dvorištem, velikim
hercegovačkih džamija mnogo duguje upra- gradnju već arhitektonski primjereno mje- centralnim ulazom, spremištima i magaci-
vo ovim vrstama kamena (Šarića džamija), sto koje bi omogućavalo normalnu vjersku nima u prizemlju te sobama za putnike na
a to se posebno odnosi na obradu šerefe na praksu. Tako je s vremenom ovaj tip džami- spratu. Gazi Husrev-begov hamam jedan je
munari (Roznamedžijina), kao i unutrašnjih je postao izraz sveživotne vjerske percepcije od najvećih sačuvanih na Balkanu i jedi-
elemenata poput mihraba i minbera (Hadži bosanskih muslimana, konotacijom kućnog ni sačuvan u Sarajevu. Posebno dojmljivo
Kurtova – Tabačica džamija). praga ili, doslovno rečeno, derivatom stam- izgleda prostorija šadrvana s dvije velike
S druge strane, u sjevernijim dijelovima bene arhitekture. Ovaj princip asocijacije, kupole. Osim ovoga, Sarajevo je imalo još
naše domovine zidovi džamija često su gra- ili direktnog formalnog izvođenja, čest je u nekoliko hamama.
đeni od ćerpića, mada ima i onih od kamena. islamskoj arhitekturi. U slučaju džamija s Bosna je bila poznata i po svojim mo-
Međutim, osnovna podjela svodi se na to jesu kosim krovom, estetika doma, ćilima i tepi- stovima, ali su oni s vremenom uništavani,
li građene s drvenom ili kamenom muna- ha, oslikanih zidova, drvenarije, mušebaka kako u ratovima, tako i u mirnim periodi-
rom, a one s drvenom svakako dominiraju. i krovova, doslovno je prenijeta u sakralni ma. Od nekadašnjih sedam kamenih mo-
Veoma lijepe džamije s drvenom munarom prostor. Takvo humaniziranje prostora jedin- stova u Sarajevu, sačuvana su četiri. Čuve-
vidimo u Sarajevu: Ašik Memijina, Timur- stveno je za islamsku arhitekturu, a posebnu ni mostovi u Konjicu i na Bregavi razoreni
hanova (1560), Bali-begova (druga polovina dimenziju dobilo je u Bosni i Hercegovini. su u Drugom svjetskom ratu, dok je Stari
15. stoljeća), Terzibašina (1524), Tabak hadži most u Mostaru srušen u periodu posljednje
Sulejmanova (sredina 16. stoljeća), dok se s OSTALI OBJEKTI agresije. Neke su gradnje ipak opstale, po-
kamenom ističu Kjose Sinan Lučevica (oko Osim džamija, u našoj domovini gradi- put Mosta Mehmed-paše Sokolovića, čiji je
1560), Kadi Hasan-efendije (1560), Jahja-pa- li su se i svi drugi objekti osmanske javne arhitekta bio čuveni Mimar Sinan, a koji se
šina (1482/83) i Sarač Alijina (prije 1528). arhitekture. Različite društvene, ekonom- svojom monumentalnošću izdvaja kao jedan
U Travniku su bez premca monumentalne ske i obrazovne institucije dobijale su svoj od najvećih evropskih mostova 16. stoljeća.

STAV 13/5/2022 73