Page 74 - STAV broj 375

KULTURA

među kojima se ističu one u Sarajevu, Jajcu,
Gradačcu i Banjoj Luci.
Prema tome, arhitektura u Bosni bila je
raznorodna i razvijala se po uzoru na ono što
se gradilo diljem Carstva. Ipak, bilo je i onoga
što se formiralo na osnovu specifičnosti pod-
neblja, a u tome se najviše ogledala stambena
gradnja, koja je, i pored referenci na orijental-
ne osmanske kuće, projicirala i određen bo-
sanski vizualni slog kako u samoj strukturi,
tako i u dekorativnim akcentima. Dolaskom
Osmanlija kuće dobijaju novi koncept, koji
će podrazumijevati i novu etiku življenja. Taj
novi izgled unio je dodatnu privatnost i si-
stem unutrašnjih dvorišta. Do danas nam se
sačuvalo više takvih stambenih jedinica, od
Svrzina kuća Sarajevo
kojih najstarije datiraju iz 17. stoljeća. Riječ je
I drugi sačuvani objekti plijene posebnu ukrasnim konusnim portalom. U sklopu o veoma lijepim objektima, čistih linija i formi
pažnju poput, dva sarajevska bezistana koji su medrese nalaze se velika predavaonica (der- s doksatima kao eksterijernim elementima.
jedinstveni na Balkanu. Gazi Husrev-begov shana) i dvanaest soba u kojima su boravili I unutrašnjost kuća bila je prilagođena
bezistan (prva polovina 16. stoljeća) urađen je učenici. Veoma interesantne medrese (s L visokom standardu življenja, a enterijer je
u stilu arasta pokrivenih bezistana longitudi- osnovom) iz 16. stoljeća imamo u Mosta- obavezno bio ukrašen. “Bogatije kuće obič-
nalnog pravca s dužinom od čak 109 metara. ru i Počitelju. no su bile podijeljene na muški (selamluk)
Objekt je pokriven bačvastim svodom i ima Od tekija svojom arhitektonskom i ambi- i ženski (haremluk) dio s odvojenim bašča-
četiri ulaza s istaknutim kamenim profili- jentalnom vrijednošću pažnju plijene Hadži ma i velikim zidovima oko kuće. Život je
ma. S druge strane, Rustem-pašin ili Brusa Sinanova u Sarajevu (17. stoljeće) i Mevle- bio okrenut prema ‘unutra’, a jedini vanjski
bezistan (1551) ima četverokutnu osnovu i vijska tekija (18. stoljeće) u Blagaju. istureni elementi prema ulici bili su doksati,
pokriven je sa šest velikih kupola te pred- Među objektima sačuvanim u prilično karakteristični pokriveni balkoni, odnosno,
stavlja standardni tip osmanskog bezistana. velikom broju jesu sahat-kule, koje su se istureni dijelovi soba koji su preko vanjskih
U Sarajevu imamo i jedinu sačuvanu zadržale i u mnogim manjim gradovima, zidova gravitirali prema ulici. Doksatna
medresu razvijenog tipa (Kuršumlija me- dok je fortifikacijska arhitektura raširena stambena arhitektura karakteristična je za
dresa, 1537), s unutrašnjim dvorištem i diljem zemlje sa specifičnim kapi-kulama, osmansko civilizacijsko područje. Sarajev-
ske kuće, naprimjer, građene su od kame-
na, ćerpića i drveta. Od kamena su građeni
temelji i zidovi u zoni sokla, vanjski zidovi
BOSNA I HERCEGOVINA su bili od ćerpića (u Hercegovini su se gra-
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE dili isključivo od kamena, op. a.), ojačani
KANTON SARAJEVO hatulama (drvenim gredama), dok je od dr-
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU veta građena krovna konstrukcija, prozori,
Broj: 65 0 P 524126 15 P vrata i većina kućnog mobilijara. Enterijer
Sarajevo, 09.02.2017. godine je odisao jednostavnošću i urednošću, bio
je krajnje funkcionalan i dopadljiv, ali isto
tako i bogato dekorisan, a upravo su drve-
Općinski sud u Sarajevu, sudija Nives Abdagić, u pravnoj stvari tužitelja Mah- ni dijelovi namještaja bili posebno izrezba-
mutćehajić Rusmira iz Sarajeva, Ul. Josipa Štadlera broj 8., zastupanog putem pu- reni i koloristički istaknuti. Sobe su imale
nomoćnika Hadžibegović Sulejmana, advokata iz Sarajeva, protiv tuženih 1. „Simurg praktičan raspored u kombinaciji s poluo-
Media“ d.o.o. Sarajevo, Ul. Fra Anđela Zvizdovića broj 1., 2. Begović Filip Mursela tvorenim prostorijama, divanhanama, koje
iz Sarajeva, Ul. Fra Anđela Zvizdovića broj 1. (adresa radnog mjesta) i 3. Kadić Edi- su bile poveznice između čardaka (velikih,
ba iz Sarajeva, Ul. Fra Anđela Zvizdovića broj 1. (adresa radnog mjesta), zastupanih glavnih soba) i vanjskog prostora s avlijama”.
putem punomoćnika Kurtović Hakije, advokata iz Sarajeva, radi naknade štete zbog (Iz knjige: Osmanska arhitektura Sarajeva)
klevete, vrijednost spora 5.000,00 KM, nakon zaključene glavne rasprave dana 04. Ovakav tip kuće nije se s vremenom
11.2016. godine u prisustvu punomoćnika parničnih stranaka, dana 09.02.2017. go- mnogo mijenjao, ostao je isti sve do početka
dine, donio je sljedeću 20. stoljeća pa i dalje. Najreprezentativniji
sačuvani primjeri jesu Svrzina, Đerzelezova
PRESUDU i Saburina kuća u Sarajevu (18. stoljeće), Bi-
šćevića (17. stoljeće) i Muslibegovića (19.
Nalaže se tuženim da tužitelju na ime naknade nematerijalne štete solidarno isplate stoljeće) u Mostaru, Omer-begova u Jajcu
iznos od 5.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom počev od 09.09.2015. go- (17. stoljeće), kuće iz kompleksa begovine
dine pa do isplate, kao i da mu na ime troškova parničnog postupka solidarno isplate u Stocu (19. stoljeće), a kao najveći stambe-
iznos od 1.585,00 KM, u roku od 15 dana. ni kompleks izdvaja se kula Husein-kapeta-
na Gradaščevića (19. stoljeće) u Gradačcu.
Nalaže se tuženim da o svom trošku izreku ove presude u roku od 15 dana nakon
njene pravomoćnosti objave u sedmičnom magazinu “Stav”, dnevnom listu “Oslo- (Iz neobjavljene knjige Kenana
bođenje” i dnevnom listu “Dnevni avaz”. Šurkovića: Kratka historija islamske umjet-
nosti u Bosni i Hercegovini) n

74 13/5/2022 STAV