Page 69 - STAV broj 375

godine prolaze u sudaru i susre- U ovoj knjizi
tu s novim vremenima.
Šture činjenice i detalji iz objavljene su
svakodnevlja, na momente, aso- 52 mini priče
ciraju na usputne zapise, a ne
na književnu formu, mada su (tzv. bljesak
eksplicite književnost koja je
zasnovana na iskustvu i kojoj priče) kao
nije cilj transkripcija već dra- potvrda da je
matizacija. Kao pažljiv pro-
matrač koji se dovoljno uda- ovaj žanr postao
ljio od svojih sunarodnjaka, a najprikladniji
ipak ostao to što identitetom
jeste, Bulić uočava i njihove oblik za
humorne osobine i uskogru-
de predrasude. Njegova satira, iskazivanje
mada blaga, ipak pogađa sušti- savremenog
nu sandžačkih identitetnih ko-
lopleta. Zehnija Bulić kao da senzibiliteta,
je usvojio maksimu da pisani
jezik proistječe iz govornog i što mu je i
otuda njegova slikovitost i bo- promijenilo
gatstvo. Dakle, Bulić ne pre-
nosi govor doslovno, već ga generički status
brižljivo oblikuje da bi priču – od rubnog se
iskazao na najjednostavniji i
najneposredniji način. Sve je transformirao u
usmjereno na priču, čija za-
nimljivost ne proizlazi samo prestižni žanr.
iz detalja koji se izlažu već
i iz tehnike, iz pripovjedač- prati britkost pripovijedanja,
kog postupka. izuzetna snaga doživljaja,
Bulićeva kratka priča sa- autentično oštar književni
stoji se od jedne radnje oko zamah, jednostavno, to je
koje se temelji priča ili inci- jedan nezaboravno-pikan-
dent i ima manji broj likova. tan prozni zalogaj.
Ne sastoji se od velikog broja parcela i Bulićeve kratke priče sa-
velikog opsega. Priča se vrti oko jednog KNJIGA drže i “dramske elemente u malom”, sa-
dana, jednog djelića dana, ili pojedinca drže i eksplicitne i implicitne dijaloge.
kojeg narator označava glavnim likom. Zeko je početkom maja kupio knjigu Dijalog je, dakle, u nekim pričama vid-
U ovim pričama ima i sporednih likova Oslobođeni Jasenovac. U maju 1945. ljiv i izdvojen, a u nekim se može podra-
s kojima glavni lik komunicira, ali fokus Ćamil Sijarić je ušao u oslobođeni zumijevati (npr. dijalog s čitaocem kroz
je uglavnom na glavnom liku. Radnja i Jasenovac i opisao ono što je vidio i razvoj radnje u kratkoj priči). Prisutan
maštovita obogaćenja simbolima čitate- čuo od grobara iz logora. Sijarić knji- je i monolog (koji je, u neku ruku, dija-
lju omogućavaju da shvati prirodu lika. gu Oslobođeni Jasenovac nije uvrstio log sa samim sobom). Ove kratke priče
U kratkim pričama Zehnije Bulića če- u svoja sabrana djela. imaju naglašenu kvalitetu dinamično-
sto se ističe mjesto, vrijeme i atmosfera Do večeri Zeko je pročitao knjigu. Kada sti ili živosti, a dinamičnost i živost ka-
u kojoj je tema prikazana. Osim toga, u je legao u krevet i ugasio svjetlo, op- rakteristike su drame (iako se, navodno,
strukturne elemente uključena je i soci- kolile su ga slike iz logora. Upalio je ništa ne dešava na sceni).
jalna pozadina odnosa lika s okolinom. svjetlo, uzeo knjigu i ubacio je u kesu. I za kraj ovog prikaza nužno je reći
U ovoj knjizi objavljene su 52 mini Izašao je u noć i okačio kesu na mje- da je autor uspio vrlo koherentno u
priče (tzv. bljesak priče) kao potvrda da sto gdje njegova majka kači hranu za kratkoj proznoj formi postići sažimanje
je ovaj žanr postao najprikladniji oblik ljude u potrebi. radnje, markiranje likova i atmosfere.
za iskazivanje savremenog senzibilite- Iste noći Zeko sniva kako knjiga o logo- Kratka priča je, u ovoj knjizi, u velikoj
ta, što mu je i promijenilo generički ru dobija noge i ulazi u njegovu sobu. većini slučajeva, jedinstvena, integri-
status – od rubnog se transformirao u Budi se. Izlazi u ponoć da provjeri je rana cjelina. Dosadašnji omalovažava-
prestižni žanr. li knjiga tamo gdje je ostavio. Nije bilo jući odnos prema kratkoj priči mora se
Dakle, autor percipira da je ova knji- ni kese ni knjige. mijenjati jer ova formica, koja je poput
ževna forma (ili žanr) nešto što je aktu- Zeko je spavao do podne. Kada je mrava sposobna nositi deseterostruko
alno, ‘“udarno’”, provokativno, nepo- ustao, nije bio siguran je li snio ili je veći teret, često biva zanimljivijim, in-
novljivo i precizno. Dakle, po njemu usred noći izlazio da vidi šta je s knji- ventivnijim glasom naše savremenosti,
je kratka priča ono što izaziva čitaoca, gom. Izašao je da provjeri. Kesa s uspijevajući intenzitetom svoje bruše-
što se ne zaboravlja lahko i što (između knjigom bila je na mjestu gdje je si- ne koncentriranosti i na stilskom i na
redova) mora biti interesantno i poti- noć okačio. tematskom planu nadmašiti uglavnom
cajno za razmišljanje. Njenu kratkoću razvodnjene savremene romane. n

STAV 13/5/2022 69