Page 61 - STAV broj 377

zaključka da će nas nestati ovdje. Od mojih
troje i bratovih troje djece niko neće ovo da
radi. Dajmo stimulans mladima, hajde da
pronađemo najbolje rješenje. Trebamo se uo-
zbiljiti i okrenuti se samima sebi. Malo nas je
korona prodrmala, ali hajde da se malo više
zapitamo i kažemo sami sebi da poljoprivredu
moramo gurati. Vidjeli ste u koroni kako su
se bile zatvorile sve granice. Niko ne garan-
tira da se nešto tako danas-sutra neće desiti,
bilo gdje, ne samo nama. Zar mi s ovoliko
poljoprivrednih resursa smijemo dozvoliti
da dođe vrijeme kada nećemo moći prehra-
niti sami sebe”, pita Mešković.
Inače, jagoda je ove godine jeftinija u
Amela i Amira odnosu na prošlogodišnju cijenu. S druge
strane, sve potrebno za uzgoj poskupjelo je
Hajrudin Kahrimanović bavim dvadeset godina i posao nije lagan, ali od sedamdeset do tristo procenata.
da mi nije dobro, ne bih ovo radio. Radnik Berba će trajati još desetak dana, nakon
ima dnevnicu od šezdeset KM i hranu, a naj- čega posao ne staje, nego počinju pripreme
bolje je, radi najlona i toplote u plastenici- za iduću sezonu. Ovdje se proizvode i sadni
ma, početi rano ujutru, dok sunce nije jako. materijali, a Mešković nam kaže da se posao
Berba traje mjesec do mjesec i po dana jer radi cijelu godinu.
imamo ranije i kasnije sorte”, navodi Kahri- “Kod nas nema odmora i čitavu godinu ra-
manović, dodajući da se na oko četiri hekta- dimo. Nemamo ni nedjelje, ni petka, pogotovo
ra uzgajaju pretežno sorte “kleri”, “alegro”, ljeti, jer poljoprivreda je specifična i radi se kada
“roksana” i “alba”. je lijepo vrijeme. Što se tiče mene, mi ne radi-
“Sarajlije jedu alegro. U Sarajevu najvi- mo svega desetak-petnaest dana godišnje, izu-
še kupuju ovu sortu. Jagoda je inače prema zev kada su kiše ili snijeg, jer je to nešto drugo.
omjeru kiselina i šećera ‘sila’ za organizam”, Osim jagoda, imat ćemo i berbu šljive mjesec i
dodaje Mustafa Mešković, po profesiji inže- po do dva. Poslije toga imamo vađenje sadnica
njer agronomije i jedan od vlasnika planta- krošnjastog voća do sredine ili kraja desetog
ža u Šipovači. mjeseca, a zatim se pripremamo i vadimo frigo
Mustafa Mešković “Cijeli život ovo radim. Od 1960-ih godi- sadnice, na čemu dva mjeseca radi oko dvade-
na čitav se Čelić bavi jagodama pa smo tako set ljudi. Kada se to završi, sredinom februara
i mi kao djeca počeli. Radili smo s roditelji- odmorimo nekoliko dana pa poslije toga mo-
ma do Agresije, a intenzivno ovo radim od ramo iskrčiti sve njive, za što treba otprilike
1997. godine, kada smo nas trojica osnovali mjesec dana. Poslije na red dolaze plastenici,
rasadničku firmu koja je registrirana za certi- šišanje, stavljanje lukova i plastenika, prehra-
ficirani sadni materijal i ujedno proizvodimo ne, plijevljenje i, kada se to sve završi, dolazi
plodove. Išli smo na usavršavanja po Evropi, berba plodova i sve tako ukrug. Čitav život je
a u proteklih nekoliko godina tržište nam to tako. Ovim se poslom ne možete baviti ako
nije bilo problem, dok je ove godine malo ga ne volite. Možete nešto sitno, da dopunite
teže. Proda se sve i to nije sporno, jer jagoda kućni budžet, da malo izađete iz kuće poslije
nikada nije ostala kao kultura, međutim, ci- posla, ali da biste se ovim bavili profesional-
jene su mnogo varirale ove godine i vrijeme no i živjeli od toga kao ja, morate voljeti ovaj
je bilo nepovoljno jer smo imali oscilaciju u posao”, pojašnjava Mešković.
temperaturama, imali smo proljetne mraze- Berbu je najbolje vršiti u ranim jutarnjim
ve, zatim jako UV zračenje, pa je dio zasada satima, dok sunce nije jako, a kako su u vri-
stradao. Bilo je turbulentno, ali naše je da se jeme posjete naše ekipe Čeliću temperature
borimo i da radimo, da proizvodimo i pro- sve više rasle, pozdravili smo se s ljubaznim
dajemo. Nekada zaradimo više, nekada ma- domaćinima i nastavili dalje, ka plastenici-
nje, ali uvijek idemo dalje”, kaže Mešković. ma u centralnom dijelu općine. Usput smo
Upitan o problemima u poljoprivredi, vidjeli i spomenik koji su u čast jagodi po-
naš sagovornik navodi da su to, uobičajeno, digli vrijedni i nasmijani mještani kako bi
slabi podsticaji i enorman uvoz. iskazali svoju zahvalnost na svemu što im
˝Što se tiče podsticaja, kantonalni nivo je decenijama unazad pruža ovo voće.
tu malo bolji u smislu podsticaja za plasteni- Prošavši spomenik, ubrzo smo skrenuli
ke. Drugi problem jeste ogroman uvoz. Ako lijevo s ceste i tamo smo upoznali također
zavisimo od nekog drugog, a poljoprivreda gostoljubive ljude, koji s neizmjernim uvaža-
se baca na koljena, to nije dobro za nas, za vanjem, znanjem i ljubavlju pričaju o jagodi.
naše stanovništvo, našu državu i budućnost. Mevludin Kahrimanović poznatiji pod
Kod nas su pretežno zaposlene osobe između nadimkom Pevko 1996. godine počeo se ba-
četrdeset i sedamdeset godina i, ako nemamo viti proizvodnjom sadnog materijala i jago-
Muhamed Brka mladog čovjeka u poljoprivredi, dolazimo do dastog voća.

STAV 27/5/2022 61