Page 62 - STAV broj 377

DRUŠTVO

Emina, Sahbija, Mevludin
Rusma i Senada Kahrimanović
Trenutno se jagode iz Čelića pretežno komšija i sve se radi ručno. Težimo ka tome
konzumiraju na domaćem tržištu. Dostav- da hrana bude lijek. Trenutno to radimo su-
ljaju se na tržnice i pijace širom Bosne i pruga, sin i ja, a povremeno nam pomaže
Hercegovine, dio njih se i izvozi, a Kahri- i kćerka, kada dođe iz Hercegovine, gdje
manović navodi da nema dovoljno otku- živi”, navodi Nedžad Kovačević.
pljivača, svega jedan za potrebe firme iz Tuzlak Omer Nurkić, koji je od Olim-
Bijeljine koja se bavi proizvodnjom sokova. pijade 1984. do nekoliko godina nakon
“Mi smo prirodnim resursima izuzet- Agresije na Bosnu i Hercegovinu živio
no bogata zemlja, ali kupujemo sokove iz u Sarajevu, preselio se u Čelić. Odluku o
uvoza. Pitanje je kako su oni napravljeni i preseljenju on i supruga su, kaže, donijeli
kakvog su kvaliteta. Dok je radio ‘Frigos’, iz praktičnih, egzistencijalnih razloga. To
uzete su dvije zlatne medalje za kvalitet mu je, kaže, dosta poboljšalo zdravlje, jer
soka. Proizvodimo najzdravije i najkvali- obilazeći plantaže, svakodnevno prepješači
Familija Kovačević tetnije sokove. Neko mi iz nekog drugog najmanje petnaest kilometara.
dijela domovine kaže: ‘Proizvodimo domaći “Ovo imanje je familijarno naslijeđe.
“Ovo je sve naš sadni materijal ovdje, naše sok’, a ja ih pitam odakle su im jagode pa mi Nakon što je umrla suprugina majka, nismo
sadnice”, objašnjava Kahrimanović, poka- kažu da su one iz npr. Poljske. Pa nije ti to ga imali kome izdati da održava, a kako mi
zujući na plantaže pored kojih se nalazimo. domaći sok, to je poljski sok”, “uvrijeđen” nismo bili zaposleni, preuzeli smo sve i po-
“Imamo izuzetno veliku proizvodnju je Kahrimanović. čeli ovdje raditi. Educirao sam se o stvarima
jagode i, što je još važnije, imamo kvalitet. On i ljudi iz njegovog okruženja, navo- koje su mi ranije bile apsolutno nepoznate,
Ovo područje, kao i drugi dijelovi obrona- di uz osmijeh, ovim poslom bave se iz čiste ali vremenom se kod nas razvila ljubav pre-
ka Majevice, Posavine i Semberije, mikro- ljubavi, a za dobit se ne sekiraju. ma jagodi. Da se razumijemo, s jagodama je
klimatski su pogodni za uzgoj jagodastog “Bog daje i ono što je On odredio toliko veoma teško raditi i zato je važno da se zalju-
voća, šljiva, jabuka i krušaka. Riječ je o za- ćete dobiti. Mi smo prezadovoljni”, zaklju- bite u njih”, kaže Nurkić i nastavlja: “Tako
vidnoj proizvodnji. Uvjeti su idealni i ima- čuje Kahrimanović. je sa mnom. Svake godine kažem: ‘E neću
mo proizvodnju i po četiri tone po dunumu, Porodica Kovačević bavi se domaćom više, još ovu sezonu i kraj, pogotovo onih
odnosno možemo ostvariti berbu jagode od proizvodnjom sokova u manjim količinama godina kada smo bivali u minusu, ali onda
četrdeset tona po hektaru. Koristimo vrlo i za potrebe lokalnih domaćinstava. se predomislim. Osim jagoda, prema Koraju,
malo pesticida, zaštitna sredstva smo sve- “Od petnaeste godine sam radio u biv- u Gajevima, kupio sam velike voćnjake...”
li na minimum i sva su ona organiko, a to šem ‘Frigosu’, tako da imam znanja u pro- Amela Ibrahimbašić, devetnaestogodiš-
znači sa što manje upotrebe štetnih materi- izvodnji sokova od svih vrsta voća i povrća, nja Brčanka, u berbu jagoda došla je zajedno
ja. To doprinosi i većem kvalitetu jagode”, od jagode, jabuke, cvekle, mrkve, aronije i s majkom. Po zanimanju je poljoprivredna
kaže Kahrimanović. borovnice, a sve voće i povrće kupujemo od tehničarka i ovim se poslom bavi od kada
je upisala Poljoprivredno-medicinsku ško-
Berbu je najbolje vršiti u ranim jutarnjim satima, dok sunce nije lu u Brčkom.
“Posao je vrlo zanimljiv. Počinjemo s ra-
jako, a kako su u vrijeme posjete naše ekipe Čeliću temperature dom u šest ujutru i radimo do 14-15 sati. Za
sve više rasle, pozdravili smo se s ljubaznim domaćinima i sat vremena može se nabrati pet-šest gajbi,
zavisi od toga koliko brzo ko bere. Rad je
nastavili dalje, ka plastenicima u centralnom dijelu općine. dobro plaćen. Iskreno, kada sam se upisa-
Usput smo vidjeli i spomenik koji su u čast jagodi podigli la u školu, ništa oko zemlje i poljoprivrede
mi nije bilo zabavno, međutim, kada sam
vrijedni i nasmijani mještani kako bi iskazali svoju zahvalnost počela zarađivati, sve se promijenilo. I moj
na svemu što im decenijama unazad pruža ovo voće. momak se bavi jagodama, tako da ne mrda-
mo iz Čelića”, poručuje Ibrahimbašić, kojoj
osmijeh sve vrijeme ne silazi s lica.
Inače, mještani su zadovoljni jer se i na-
kon dvanaest godina prekida ponovo održao
sajam “Dani jagodastog voća”, popularno
nazvano “Jagodarevo”, tokom kojeg se, uz
brojne edukativne i ekonomske aktivnosti,
između ostalog, održala i izložba najljepših
i najukusnijih jagoda.
“Da nam ovako uspješna bude svaka
godina, bilo bi odlično”, poručuju mješta-
ni Čelića. n

62 27/5/2022 STAV