Page 35 - STAV broj 166
P. 35
okupljala je muslimansko stanovništvo, “Najveće smo žrtve velikosrpske i podržavali politički projekt Kosova kao
prevashodno Bošnjake i Albance u Ma- zločinačke politike i ideologije. Albanci i republike, odnosno nezavisne države. Al-
kedoniji, na Kosovu i Sandžaku, a i danas Bošnjaci danas kao jedan od svojih glavnih banci i Bošnjaci zajedno su bojkotirali re-
može biti primjer i za političko organizi- nacionalnih interesa i uslova opstanka na grutaciju i mobilizaciju u tadašnju JNA,
ranje dvaju naroda. prostoru i u državama u kojima živimo koja je tada bila sredstvo za ostvarivanje
vide kolektivno članstvo država zapadnog velikosrpskih ciljeva i stvaranje tzv. Velike
Ismet Azizi publicista je iz Gnjilana i Balkana u NATO i EU. Tradicionalno mi- Srbije. Jako dug period živjeli su u sasta-
predsjednik udruženja “Kosovo za San- slim da su Albanci iz bivše Jugoslavije i vu iste države, pa samim tim i dijelili istu
džak” sa sjedištem u Prištini. Za Stav govori Bošnjaci imali posebne odnose, u odnosu ili sličnu sudbinu, dobru i lošu, koja ih je
o odnosima Bošnjaka i Albanaca te navodi na druge narode. Albanci i Bošnjaci nikad spajala, ali nikad razdvajala.
da je Kosovo veoma slično sa Sandžakom, nisu imali nesporazume, ni najmanje su-
a preko Sandžaka i s Bosnom, bez obzira kobe”, navodi i podvlači da će jezičke ba- Azizi odgovara i na pitanje kako je
na jezičke podjele, te da su imali istu sud- rijere kao prepreka saradnji biti uvećane Bošnjacima danas na Kosovu, među ve-
binu poslije povlačenje Osmanlija i pada u budućnosti jer mlađi Albanci, od 35 do ćinskim Albancima:
pod administraciju Srbije i Crne Gore. 40 godina, slabo govore engleski jezik, ali
“Kosovo za Sandžak” okuplja, za sada, in- i bosanski, srpski i hrvatski jezik. “Država Kosovo je danas oaza multi-
telektualce iz Sandžaka i Kosova i u svom nacionalne, multireligijske i multikultur-
programu ima za cilj uspostavljanje kon- Različite društvene prilike kroz koje ne kohabitacije različitih naroda, religija
takata i saradnju dvaju naroda, da zaštiti smo zajedno prolazili u državama u kojima i kultura. Kosovo je dovoljno veliko i ši-
prava Bošnjaka na Kosovu i Albanaca u smo živjeli, dodaje Azizi, u velikoj mjeri roko da u njemu svi ljudi mogu da žive,
Sandžaku, ali pokušava preko zbližavanja određivali su oblike i stepen saradnje i ono čuvaju i razvijaju svoj nacionalni, vjerski
ovih dvaju naroda isto to učiniti sa Srbima što je posebno važno jeste i činjenica da i kulturni identitet. Bošnjaci su aktivni
i Crnogorcima. gotovo da i nije zabilježeno da su odnosi činioci u izgradnji jedne mlade države
Albanaca i Bošnjaka bili loši. Kosovo i njenih institucija.”
Rezimirajući odnose Bošnjaka i Alba-
naca kroz historiju i danas, Ismet Azizi, “Možda su u jednom periodu naši od- Također, Bošnjaci Kosova aktivni su
uz opasku da je novinar Stava prvi koji nosi stagnirali, možda su mogli biti bolji učesnici svih političkih i društvenih pro-
ga je kontaktirao da govori na ovu temu, i na višem nivou, ali nikada nisu bili loši. cesa koji imaju za cilj da svim građanima
konstatira da su “međusobno poštovanje, Nikada nismo bili suprotstavljeni jedni Kosova, bez obzira na svoju nacionalnu
uvažavanje i solidarnost osnovna odlika drugima, a to je nešto čime rijetko koja pripadnost, osiguraju sretnu sadašnjost i
odnosa između ovih dvaju starih, autoh- dva evropska naroda mogu da se pohvale. sigurnu budućnost. Zastupljeni su u insti-
tonih i evropskih naroda”. Naše su potrebe korespondirale jedna dru- tucijama Kosova, u Skupštini, Vladi, pra-
goj. Uvijek smo bili na strani demokrati- vosuđu, policiji i lokalnim samoupravama.
ALBANCI I BOŠNJACI NIKAD je, slobode, pravde i drugih univerzalnih Bošnjaci na Kosovu, također, još od 2001.
NISU IMALI NESPORAZUME ljudskih vrijednosti”, navodi kosovski godine ostvaruju pravo na obrazovanje na
istraživač Azizi. svom maternjem bosanskom jeziku, što je
“Odnosi Bošnjaka i Albanaca tradici- bitan uvjet za očuvanje bošnjačkog nacio-
onalno su dobri. Bošnjaci i Albanci sto- Za primjer odnosa Albanaca i Boš- nalnog identiteta.
ljećima žive jedni s drugima i jedni pored njaka podsjeća čitaoce Stava da je alban-
drugih. Gotovo da i nema primjera gdje ski prvak, rahmetli Šaban Poluža sa svo- Naglašava da, bez obzira na to, “položaj
su interesi Albanaca i Bošnjaka bili me- jim saborcima iz Drenice tokom Drugog Bošnjaka na Kosovu nije sjajan” jer postoji
đusobno suprotstavljeni ili da su Albanci svjetskog rata, zaštitio i spasio Bošnjake još pitanja na koja sistem države Kosovo
i Bošnjaci bili na suprotnim stranama to- Sandžaka od pokolja koji su trebale izvr- treba pružiti adekvatan odgovor i postoje
kom nekih ključnih društvenih dešavanja šiti četničke jedinice Draže Mihailovića. stvari koje se moraju i mogu popraviti. S
kroz koje smo zajedno prolazili. Bošnjaci S druge strane, kako dalje ističe, politič- druge strane, na pitanje o statusu Albanaca
Sandžaka i Albanci s Kosova porodično su ki predstavnici Bošnjaka uvijek su se so- u Bosni i Sandžaku, ovaj kosovski analiti-
vezani, na prostoru Sandžaka i Kosova go- lidirali s albanskim narodom na Kosovu čar smatra da su Albanci dobro tretirani od
tovo da i ne postoji porodica koja na ovaj Bošnjaka u Sandžaku i Bosni i ponavlja da
način nije vezana za Kosovo ili Sandžak. su uvijek bili na strani Bošnjaka. Kao pri-
Kontinuitet dobrih odnosa, međusobnog mjer spominje veliki broj oficira i vojnika
uvažavanja, solidarnosti i stremljenju istim albanske nacionalnosti koji su se pripojili
ili sličnim vrijednostima ili ciljevima, je- bosanskoj vojsci (Armiji RBiH) i pomogli
ste nešto na šta trebamo biti ponosni, te odbranu od srpske agresije. No, Albanci u
na tim temeljima treba razvijati naše Sandžaku su, kako navodi, kao autohto-
odnose i u budućnosti. Dakle, uvi-
jek smo bili okrenuti saradnji, tu ni narod s Bošnjacima uvijek bili meta
odliku u našim odnosima trebamo srpskih ideologa, koji su pripremali
sačuvati i, naravno, uz obostranu njihovo etničko čišćenje s tog prosto-
korist i obostrane interese treba- ra, i to se može osjetiti i dan danas.
mo je unaprijediti”, navodi Azizi, “Albanci Peštera patili su najviše.
koji se posebno bavio društvenim Danas Pešteraca ima više u Bosni i
istraživanjima na relaciji Albanci u Zapadnoj Evropi, nego u samom
– Bošnjaci. Pešteru. Nimalo bolje nije i Alban-
cima u rožajskom, plavskom i gu-
Kao važno ističe da albanski i sinjskom kraju. Oni su primorani
bošnjački narod, kao žrtve genoci- da traže utočiste u Turskoj, Evropi,
da, ratnih zločina i etničkog čišće- a ponajviše u SAD. U Sandžaku po-
nja, dijele zajedničku sudbinu, ali i stoji samo jedna osnovna škola na al-
stremljenje ka EU.
banskom jeziku, ako se oduzima Plav.
Zar treba još šta da se doda”, pita se Azizi.
STAV 10/5/2018 35
