Page 36 - STAV broj 166
P. 36
politika
ALBANCI NA KOSOVU RAZUMIJU Ferhad-beg Draga Pepić Aćif ef. Hadžiahmetović
BOŠNJAKE U BOSNI
mogao prisustvovati dženazi svog rođenog Bošnjaka, Muslimana u tadašnjoj Kralje-
Slaže se da postoje potencijali za sarad- brata u Sarajevu zato što nije imao vizu ili vini SHS. ‘Džemijet’ je primjer političkog
nju dvaju naroda na planu kulture, obrazo- neki drugi dokument kojim se može slo- organiziranja i za današnje vrijeme. Posla-
vanja, ekonomije, nauke i drugih oblasti, bodno putovati u BiH, naprimjer, ličnu nici ‘Džemijeta’ imali su značajnu ulogu
ali ukazuje da ključna tačka za realizaciju kartu Republike Srbije. Suština tog apsur- u parlamentu tadašnje države”, ističe Fi-
svih oblika saradnje jeste stabilnost. da jeste da građani Kosova koji posjedu- juljanin i podsjeća da je “Džemijet” 1920.
ju ličnu kartu Republike Srbije mogu ući godine osvojio osam, a 1923. godine četr-
“Da bismo mogli da računamo du- u BiH bez problema, dok oni koji imaju naest poslaničkih mandata.
goročno na stabilnost, mi moramo sku- samo kosovsku ličnu kartu mogu se kre-
pa postati dio organizacija koje su u svo- tati po cijeloj Srbiji, ali ne mogu putovati Dodaje da je “Džemijet” bio proganjan
joj osnovi opredijeljeni ka tome, a to su u BiH. Ovo je pitanje potencirano odmah od strane režima i to se odrazilo na “iznu-
nedvosmisleno NATO i Evropska unija. po osnivanju udruženja “Kosovo za San- đene rezultate izbora” 1924. godine, kada
Naše članstvo u tim organizacijama, od- džak”. U Mitrovici su organizirali tribinu je lideru “Džemijeta” Aćifu Hadžiahme-
nosno naše pristupanje takvim porodica- pod nazivom “Odnosi Kosova, Sandžaka i toviću iz Novog Pazara oduzet poslanički
ma država i naroda, samim tim činom od BiH”, gdje je učestvovao i prof. dr. Enver
nas pravi nezaobilazne faktore u rješava- Halilović, bivši ambasador BiH u Rusiji, “Hak”, stranačko glasilo “Džemijeta”,
nju svih pitanja na Balkanu. To će nas još ali do danas nema rješenja za to pitanje. izlazio od 1920. do 1924. godine
više zbližiti, ojačati našu poziciju u poli-
tičkom, ekonomskom i svakom drugom “DŽEMIJET” OSTAVIO HISTORIJSKI
smislu, otvoriti mnoge mogućnosti za još TRAG U ZAJEDNIČKOM POLITIČKOM
veću saradnju i omogućiti nam da dugo- ORGANIZIRANJU BOŠNJAKA I
ročno možemo planirati našu budućnost”, ALBANACA
smatra publicista Azizi.
Istaknuti sandžački novinar, istraživač
Također smatra da kod albanskih poli- i publicista iz Sjenice Muhedin Fijuljanin
tičkih elita na Kosovu postoji dobra volja, u monografiji Sandžački Bošnjaci (Centar
želja i potreba za saradnjom s Bošnjacima za bošnjačke studije, 2010) dao je analitič-
u Bosni i Bošnjacima u Sandžaku, te da je ki osvrt na političku organizaciju “Džemi-
i s bošnjačke strane vidljivo isto raspolo- jet”, koja je na početku 20. stoljeća u Kra-
ženje. Pored činjenice da Bosna još uvi- ljevini Srba, Hrvata i Slovenaca okupljala
jek nije priznala Kosovo, koja predstavlja muslimansko stanovništvo, prevashodno
prepreku razvoju privrednih, političkih Bošnjake i Albance u Makedoniji, na Ko-
odnosa između dviju država, na Kosovu sovu i Sandžaku.
ima razumijevanja zbog načina na koji je
Bosna ustrojena kao država i Albanci na Uloga “Džemijeta”, prvo kao udruženja,
Kosovu jako dobro znaju da Bošnjaci u a poslije kao političke organizacije, prema
Bosni nisu razlog takvog stanja. stavu Fijuljanina, kako za Bošnjake, tako i
za Albance, izuzetno je značajna u historiji
Azizi kaže da kosovski Albanci oče- političkog djelovanja na ovim prostorima.
kuju da se i to pitanje riješi pozitivno na Kako podvlači, “Džemijet” može i danas
obostrani interes, jer “Bosna i Kosovo biti primjer i za političko organiziranje.
imaju naročito potencijala za ekonomsku
i kulturnu saradnju”. Što se tiče saradnje s “Djelovanje ‘Džemijeta’ bilo je usmjere-
Bošnjacima u Sandžaku, organizacija “Ko- no na Bošnjake i Albance. Samo ime davalo
sovo za Sandžak” ima konsultativno-par- je poruku očuvanja dobrih odnosa između
cipativni status u Bošnjačkom nacional- Bošnjaka i Albanaca u to vrijeme i kasnije.
nom vijeću, kao najvišem predstavničkom Ukazivao je na značaj očuvanja identiteta
tijelu Bošnjaka u Sandžaku, i do sada su
zajedno radili na nekoliko projekata. Bilo
je više posjeta zvaničnicima države Koso-
vo i planiraju da i u budućnosti sarađuju.
Na “problem liberalizacije viza između
Kosova i BiH” Azizi iznosi da je mogao
lahko biti riješen da je bilo spremnosti za
to od strane Predsjedništva BiH, odnosno
njezinih pojedinih članova.
“Od BiH se ne zahtijeva da prizna
Republiku Kosovo, od nje se zahtijeva da
građane Kosova tretira na isti način kao
što ih tretira Republika Srbija, ništa više.
Veliki je apsurd da se građani Kosova (i
njihov kapital) slobodno kreću po Srbiji,
a ne mogu to isto po BiH”, poručuje ovaj
kosovski intelektualac.
Za “takav apsurd” navodi primjer na-
rodnog poslanika, i kasnije kosovskog mi-
nistra, Bošnjaka, Sadika Idrizija, koji nije
36 10/5/2018 STAV
