Page 13 - STAV broj 186
P. 13
naroda, pa tako nije nepoznato da su i napadima i hoće li, možda, ishitrena koju je okupacija donosila. Kraljevina
Bosna i Bošnjaci, skupa s bosanskim je- reakcija izazvati i neke kontraproduk- Jugoslavija donijela je još drastičniji i
zikom, uslijed izrazito nepovoljnih druš- tivne efekte. Ovdje se, pak, valja sjetiti mnogo bezobzirniji pritisak na Bošnja-
tveno-političkih okolnosti, manje-više, besjede Alije Isakovića s Prvog bošnjač- ke, njihovu kulturu i njihov identitet.
i suštinski i formalno, u više navrata kog sabora: “Ne osjećam potrebu da sebi Druga Jugoslavija, iako je proklamira-
bili potiskivani iz vlastite individual- ili vama objašnjavam naše tradicionalno la princip “i srpska, i hrvatska, i musli-
ne i kolektivne geneze i egzistencije, a ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog manska” na zasjedanju ZAVNOBiH-a,
naročito u posljednjih stotinu godina i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine. praktično je poslije 1945. godine potpu-
(1918–2018). S obzirom na to da jedan Ja ga samo promoviram kao prirodno no zanemarila i ignorirala ono “i musli-
jezik jeste, poput njegovog naroda, i pri- pravo na tradiciju”, iz čega se jasno na- manska”. Tradicionalna kultura, što pod
rodna datost i društvena pojava, naša zire mogući koncept, a to je promocija, ideološkim pritiskom, što pod pritiskom
sveukupna društvena stvarnost bila je a ne odbrana, odnosno, ipak, kazivanje, kolonijalnog mentaliteta koji se poste-
(i bit će) u direktnom međudjelovanju a ne (potpuna) šutnja, ili, s druge strane, peno od austrougarskog perioda uvlačio
i s prirodnim poretkom i stanjem stvari, ne velika potreba za galamom i objašnja- u bošnjačku kulturu, činio je bošnjačku
pa zato društveni konstrukti (sa ili bez vanjem, razjašnjavanjem, itd. U svakom inteligenciju sve frustriranijom i “neo-
osnove u realnosti) mogu s veoma snaž- slučaju – promocija, to da. Jer, društvene predijeljenijom”. Ovo je trajalo do počet-
nim efektom utjecati na istu tu realnost, i političke prilike nisu bosanskom jezi- ka sedamdesetih godina 20. stoljeća kada
odnosno određenu prirodnu datost. Kako ku, takoreći, išle naruku, i mnogo je toga dolazi do značajnog bošnjačkog kultur-
se, pak, nedovoljna artikulacija prirod- što se mora nadoknaditi. nog preporoda. Procvat je bio sveopći:
nih datosti i njihova nepotpuna tran- i u kulturi, i u književnosti, i u slikar-
sformacija u realne fenomene i u druš- (Iz uvodnog poglavlja stvu, i u muzici, i u nauci koja afirmira
tvu može negativno odraziti na iste te knjige Bosanski jezik: Statusna bošnjačku kulturu i umjetnost...
datosti (bošnjački narod i njegov jezik, pitanja bosanskog jezika kroz historiju
u našem slučaju), i to kroz djelovanje i historija nauke o bosanskom jeziku) Kratka historija kulture Bošnjaka, osim
sa snažnim autodestruktivnim efektom, što na popularan način želi predstaviti
tako će dosljedna privrženost društvenoj Sobzirom na prostorni i geografski bošnjačku kulturu, može biti dragocjen
afirmaciji određenih prirodnih datosti položaj, Bosna je bila izložena ne- poticaj kritičkom preispitivanju i afirma-
direktno potpomoći uspostavi stabilni- prestanim pretenzijama na njezinu ciji kulturnih vrijednosti iz prošlosti, ali
jeg statusa istih tih (budućih društve- teritoriju. Skoro da bi se moglo reći da to može biti i inspiracija novoj generaciji
nih) fenomena. je historija Bosne zapravo historija bor- mladih arhitekata i slikara, kompozitora
be za Bosnu. Kultura je u tim pretenzi- i književnika, filmskih umjetnika i di-
Čini se da, kako bosanski jezik jama i pokušajima, pa i realizacijama zajnera da domete i senzibilitete kultur-
doživljava sve veću afirmaciju, tako se tih pretenzija, bila, paradoksalno, i žr- nih vrijednosti blagotvorno iskoriste u
na društvenoj sceni uporedo provode i sve tva i dobitnik. Granica Istoka i Zapada, svom stvaralaštvu. To može biti dopri-
veće akcije za njegovo negiranje, ospora- srednjovjekovna i mediteranska grani- nos ne samo afirmaciji najboljih vrijed-
vanje, zabranjivanje, i slično. Ili, mogli ca, istovremeno je uz sve negativne po- nosti bošnjačke kulture nego i doprinos
bismo reći i obrnuto – koliko god su na sljedice omogućila susretanje kultura i razumijevanju univerzalnih kulturnih
društvenoj sceni na djelu akcije usmje- stalno bogaćenje. Ovdje su se dodirivale vrijednosti koje bošnjačka kultura ne-
rene protiv bosanskog jezika, bosanski imperije, a imperije su uvijek polikultur- sumnjivo baštini.
se jezik sve više afirmira. Bilo kako bilo, ne i multikulturne strukture jer baštine
stalno smo u nekoj čudnoj poziciji da se kulture naroda i prostora koje imperija- (Iz predgovora Fahrudina
moramo pitati treba li direktno odgova- ma pripadaju. Dakle, kultura Bošnjaka Rizvanbegovića u knjizi Kratka
rati takvim specifičnim orkestriranim izložena je susretanjima imperija, pa se
tako i bogatila. historija kulture Bošnjaka)
Srednjovjekovna bosanska kultu-
ra nesumnjivo se naslanjala na grčku i
rimsku zatečenu kulturu nakon prodora
Bošnjaka, s ostalim Južnim Slavenima,
na Balkan. Dolazak Osmanlija donio je
jednu vrlo razuđenu kulturu koja je bašti-
nila domete i Bizanta, i Perzije, i Indije,
i Arabije, i Magreba itd. Ta je kultura u
Bosni zahvatila sve slojeve društva i ne
samo muslimane nego i katolike i pra-
voslavce. Dolazak jevreja iz Andaluzije
tu je kulturu dodatno obogatio. Austro-
ugarska okupacija bila je novi radikalan
preokret u kulturi i identitetu Bošnjaka.
Pokušaj potpunog, nekad radikalnog a
nekad suptilno hinjenog, mijenjanja kul-
turne suštine bošnjačkog identiteta nije
donio željeni uspjeh, ali je davao drago-
cjene rezultate, unatoč velikoj traumi
STAV 27/9/2018 13
