Page 15 - STAV broj 186
P. 15
istaći kao najveće mahane i propuste? Ra- Obraćanje Alije Izetbegovića na Ipak, najžešće i najmalicioznije vrste
zloge za ovaj fenomen vjerovatno treba Prvom bošnjačkom saboru kritika, one da je Prvi bošnjački sabor
tražiti prije svega u samim svjetonazor- sazvan da bi se ozvaničila navodna po-
skim i ideološkim pozicijama onih koji demokratski svenacionalni pečat done- djela Bosne i Hercegovine po Ženevskom
kritiziraju ili, tačnije rečeno, imputira- senim odlukama koje bi oni rado ospo- mirovnom planu, imaju ponajmanje ute-
ju, učitavaju, a nerijetko i izmišljaju na- ravali kao pogrešnu politiku tadašnjeg meljenja u realnosti. To je sasvim jasno
mjere, povode i dešavanja tokom samog državnog vrha. svakome ko pogleda snimke i transkripte
zasjedanja Sabora. Takvima su ili sporne sa zasjedanja Sabora. A jasno je to i zbog
odluke donesene na Sabora (poput po- IZMEĐU RATA I PODJELE same nelogičnosti da bi državni vrh, koji
vratka bošnjačkog nacionalnog imena), je navodno priželjkivao podjelu države,
ili im je vrlo često sporan i sam proces Kritike, tačnije rečeno podmetanja, sazvao svebošnjački sabor da o tome ra-
odvijanja debate na Saboru – što zbog da je odluka vraćanja historijskog imena spravlja pred upaljenim kamerama. Ova-
vlastite oskudne političke kulture koja Bošnjacima na ovom saboru nelegitiman i kve vrste kritika gotovo redovno dolaze od
pod liderstvom zamišlja autokratiju, što nelegalan čin za koji je bio potreban refe- ideoloških i političkih protivnika, tačni-
zbog činjenice da je upravo taj proces dao rendum pokazale su svu svoju ispraznost je tadašnjih (dobrim dijelom i sadašnjih)
rezultatima popisa iz 2013. godine, kada pretendenata na vlast, koji reinterpreta-
se ogromna većina onih koji su se 1991. cijom odluka i dešavanja na Saboru žele
godine izjasnili kao Muslimani dvadeset uzdići kako sebe, tako i svoje politike, te
godina poslije opredijelila kao Bošnjaci. svoju tadašnju političku marginalnost
predstaviti nekakvim političkim muče-
ništvom nastalim kao posljedica suprot-
stavljanju navodnoj ideji o podjeli Bo-
sne i Hercegovine. Da je riječ o izuzetno
malicioznim zamjenama teza, kojima se
demokratska debata tadašnje bošnjačke
političke, vojne, vjerske, akademske i
kulturne elite predstavlja kao namjera za
podjelom države, najbolje se može uočiti
iz dobro dokumentiranih izlaganja sa sa-
mog zasjedanja Sabora.
Niko od učesnika, pogotovo onih vi-
sokopozicioniranih i onih koji su činili
izvršnu vlast, nije apriori zagovarao pri-
hvatanje ovog plana. I Rasim Delić, kao
komandant Generalštaba Armije RBiH,
ali i Bakir Alispahić, kao ministar MUP-a
RBiH, jednako kao i ostali predstavni-
ci vojno-policijskog vrha, bili su čvrsto
opredijeljeni za odbacivanje prijedloga.
Procjenjivali su da bi se potpisivanjem
ionako štetnog sporazuma oružani sukobi
svejedno nastavili samo u još težim uvje-
tima. Većina sabornika smatrala je da se
Alija Isaković imao je jednu od najvažnijih uloga
na Prvom bošnjačkom saboru
STAV 27/9/2018 15
