Page 17 - STAV broj 186

odustajanja od države, povratka prognanih Šta je bilo ponuđeno Owen-Stoltenbergovim planom odluke i zaključci koji su doneseni, naci-
i predaje historijskog nacionalnog prosto- onalno jedinstvo koje je pritom iskazano
ra – bio na tragu onoga što je mislio i sam pitanje legitimitet tadašnje legalne vlasti te dalekosežne posljedice koje je polučio
Alija Izetbegović, pokazalo se i u njego- da predstavlja Republiku Bosnu i Herce- predstavljaju historijsku vododijelnicu,
vom obraćanju na Saboru. “Može biti da govinu ili Bošnjake, a što se ogledalo u trenutak kada su poslije jednog teškog i
je ovaj treći odgovor praktički negativan postupcima predstavnika međunarodne dugog stoljeća Bošnjaci konačno posta-
odgovor, znate, to je praktički odbijanje zajednice, poput pozivanja pobunjenika li moderan politički narod koji se čvrsto
paketa, to je negativni odgovor, jer postoji i veleizdajnika Fikreta Abdića u Ženevu opredijelio ne samo da opstane već i da
samo da ili ne u ovom momentu, ono što kao navodno legitimne “strane” u prego- stupi na svjetsku pozornicu kao politič-
se kaže – uzmi ili ostavi. Prema tome, to vorima, subverzivnim kontaktiranjima i ki suveren, kulturološki poseban te prije
je praktički negativan odgovor koji u svi- ispipavanjem “pulsa” nekih političara koji svega državotvoran narod. Negirati i do-
jetu odjekuje na neki način prihvatljivo. su bili relevantni na regionalnim nivoi- voditi danas u pitanje takve odluke, čiju
Ljudi će shvatiti da moramo odbiti pa- ma pa i po pitanju ambivalentnog odno- je ispravnost potvrdilo i proteklo vrijeme,
ket jer teritorije nisu vraćene, jer to sva- sa i tretmana mogućeg državnog udara znači negirati i dovoditi u pitanje i Boš-
ko može razumjeti, posljednja domaćica ili vojnog puča. njake kao narod i Bosnu i Hercegovinu
u Americi može to razumjeti, i u Evropi, kao državu. n
da ne kažem obaviješteni ljudi”, rekao je Upravo zbog svega navedenog, saziva-
tada Izetbegović. nje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska
i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao,
Tu se upravo vidi i glavna dilema na-
šeg tadašnjeg državnog vrha i pregova-
račke delegacije koja je u tim za Bosnu i
Hercegovinu najtežim danima bila pod
velikim međunarodnim pritiskom da
prihvati ovaj plan te pred dilemom kako
da ga odbaci a da ne bude označena kao
problematična strana koju treba dodatnim
pritiscima i izolacijom natjerati da pokle-
kne i kapitulira. Danas se zaboravlja da
vanjski pritisci na naš državni vrh nisu
bili tek diplomatske ili barem ne onakve
prirode kakva se prihvata kao legitimna u
međunarodnim odnosima, nego i suštinski
subverzivni. Uključivali su dovođenje u

STAV 27/9/2018 17