Page 60 - STAV broj 186

DRUŠTVO

Strahote Prvog svjetskog rata nisu za-
obišle ni ovaj kraj. Godine 1917. mekteb
u Gornjoj Drežnici bio je zatvoren zbog
pojave tifusa. O tome se često pisalo na
relaciji Drežnica – Mostar – Sarajevo.
Drugi je put zatvoren 1930. godine zbog
bolesti krzamaka kod djece. Bio je obo-
lio i muallim. Dvije godine kasnije, 34
djece oboljelo je od vrućice i nisu mogli
pohađati nastavu. U narednoj, 1933. go-
dini, pojavljuju se dokumenti o rodite-
ljima koji ne žele slati djecu u mekteb.
Imam je 1937. godine revnosno sačinio
spisak te djece i napravio prijavu rodite-
ljima. Početkom Drugog svjetskog rata
došla su nova iskušenja. Učiteljica Paula
Tomić u školi je zabranjivala djeci da u
slobodno vrijeme pohađaju mekteb, pa su
u džematskom odboru napravili prijavu i
protiv škole i protiv učiteljice.

EFENDIJA SPRIJEČIO POKOLJ U Kao svjedok ove izjave potpisuje se i kamenom munarom, da su uredile i zidom
DRUGOM SVJETSKOM RATU Ćerim Kurtović. Iako je čitav slijed do- ogradile dva groblja koja mogu služiti za
gađaja pokazao da je prebacivanje odgo- primjer ostalim džematima u gradovima
Od velikih događaja vezanih za džamije vornosti na italijanske vojnike bila samo i selima. Na groblju nedaleko od džami-
u Drežnici posebno se ističe onaj spočetka farsa, ipak se taj susret imama i četničkog je vidio je pristojno izgrađenu gasulhanu
oktobra 1942. godine, kada su četnici za- vodstva pokazao kao odlučujući da se zlo- kakvu do tada nije nigdje mogao vidjeti.
palili džamiju u Donjoj Drežnici. U svom činačke namjere ne ostvare u potpunosti, Osim džamije, temeljito su bili obnovlje-
krvavom pohodu četničke horde su u dva iako nisu do kraja održali datu riječ. Na- ni mesdžidi u Striževu i selu Dragi, što
dana pobile 23 i ranile 6 muslimana, te po- ime, četničke su kolone do okončanja je zasluga vrijednog imama Ahmeda ef.
bile oko 50 katolika. Na udaru krvoloka svog pokreta u Gornjoj Drežnici ubile još Lalića i džematlija iz Gornje Drežnice.
prvo se našlo stanovništvo Donje Drežni- petnaestak muslimana i katolika i pljač- Obnova džamije te 1962. godine u Do-
ce, u kojoj je ubijeno više od 20 ljudi, ve- kale kuće. Iako nije zapaljena, džamija u njoj Drežnici bila je pri kraju.
ćinom muslimana. Uz džamiju je zapaljen Gornjoj Drežnici ipak je pretrpjela odre-
veliki broj kuća, zgrada općine, pošta i dr. đenu štetu, što potvrđuje dopis Sreskog Svi navedeni vjerski objekti obnov-
U Striževu su ubili 2 muslimana i zapalili vakufsko-mearifskog povjerenstva Mostar ljeni su većinom doprinosima džematli-
žive dvije kompletne katoličke porodice. iz 1951. godine, kojim obavještava Vakuf- ja i uz skromnu pomoć mjesnih vakufa i
Da zločin u Drežnici ne bi dobio još straš- sku direkciju Sarajevo da su odmah iza kao takvi bili su svijetao primjer islamske
niji epilog, veliku ulogu odigrao je tadašnji oslobođenja poslali zalihe ćilima koje su svijesti i zalaganja. Visok stepen islam-
imam Jusuf ef. Beglerović. U izjavi Jusufa imali u ovu i druge džamije koje su bile ske svijesti muslimani u Gornjoj Drež-
ef. Beglerovića od 4. novembra 1942. go- opljačkane od strane četnika i okupatora. nici imali su i desetak godina kasnije.
dine navodi se da su ga četnici pozvali iz Jusuf ef. Beglerović preselio je na ahiret U izvještaju tadašnjeg njihovog imama
brda gdje se narod ovog dijela Drežnice 1951. godine. Nakon njegove smrti, de- Adema ef. Fatića, pored ostalog, navodi
bio sklonio kada je čuo za počinjene zlo- kret o vršenju vjerskih obreda dodijeljen se da su mještani sela Gornja Drežnica
čine. Zaprijetili su im da će ih sve pobiti je mujezinu Hasanu ef. Begleroviću, koji je dali u fond Gazi Husrev-begove medrese
i da će im sve popaliti ako se ne vrate ku- dugo radio kao sibjan-muallim u Striževu. i za podizanje Islamskog fakulteta više od
ćama. Ef. Beglerović uspio je vratiti narod 5.500 dinara. Tada je u Drežnici poraslo
u selo. Na njegovo pitanje zašto su zapa- Glavni imam za Hercegovinu Zufer ef. i interesiranje za islamskom literaturom
lili džamiju u Donjoj Drežnici i matični Bešlić prilikom obilaska džemata Gornja i glasilima Islamske zajednice. Pedeset
ured i zašto su pobili civilno stanovništvo, Drežnica pred kraj 1962. godine primijetio mještana bilo je pretplaćeno na Preporod,
četnički komandant pozvao je podređenog je da su džematlije renovirale džamiju s a desetak na Glasnik. Na području Gor-
oficira da odgovori na pitanja o zločinu. nje Drežnice u to vrijeme postojala su 3
Ovaj mu je odgovorio da to nisu uradili mesdžida i džamija.
oni već četverica italijanskih vojnika i da
su ih oni zarobili i deportirali u Trebinje. RAĐANJE SLOBODE

Pokrštavanje muslimana u Bosni i Hercegovini, oduzimanje Od 1973. godine počeli su s pripre-
vakufske imovine i slabljenje muslimanske moći kulminirat će mama da umjesto stare munare izgrade
nestankom djevojčice Fate Omanović iz sela Kuti kod Mostara novu i vitku, na ponos cijelog džema-
i ujediniti sve suprotstavljene grupacije. Muslimani Mostara, i ta. Međutim, džamija je obnovljena tek
oni iz Mujagine i oni iz Džabićeve grupe, zajedno su potpisali krajem osamdesetih godina. Obnova je
dvije predstavke okružnim vlastima; ministru Benjaminu počela 1988. godine, a svečano otvorenje
Kállayu i caru Franji Josipu I upriličeno je 15. septembra 1990. godine.

60 27/9/2018 STAV