Page 57 - STAV broj 199-200
P. 57

“Kako bismo konzumentima halal-proizvoda omogućili
                                            uvijek dostupnu i pouzdanu informaciju o halal certificiranim
                                            proizvodima i uslugama, razvili smo aplikaciju za mobilne
                                            telefone pod nazivom ‘Halal bazar’. Aplikacija je besplatna
                                            i može se preuzeti za sve vrste pametnih telefona. Sadrži
                                            informacije o halal certificiranim kompanijama, proizvodima,
                                            restoranima i hotelima. Pretraživanje je moguće i skeniranjem
                                            bar koda proizvoda ili unošenjem naziva proizvoda u pretraživač”

                                            sve što je halal dozvoljeno je svima. Kako   koji su haram navedeni su E 120 (crve-
                                            bismo konzumentima halal-proizvoda   na boja koja se dobija iz insekata), E 441
                                            omogućili uvijek dostupnu i pouzdanu   (želatin, ako je svinjskog porijekla), te E
                                            informaciju o halal certificiranim proizvo-  542 (jestivi fosfat koji se dobiva iz kosti-
                                            dima i uslugama, razvili smo aplikaciju   ju, ako su svinjske).
                                            za mobilne telefone pod nazivom ‘Halal   Prije desetak godina u javnost se po-
                                            bazar’. Aplikacija je besplatna i može se   javila vijest da bombone “Ki-Ki” sadrže
                                            preuzeti za sve vrste pametnih telefona.   svinjski želatin, nakon čega se oglasio i
                                            Sadrži informacije o halal certificiranim   proizvođač, firma “Kraš”, iz koje su sa-
                                            kompanijama, proizvodima, restorani-  općili da karamele bronhi i “Ki-Ki” s
                                            ma i hotelima. Pretraživanje je moguće i   okusom mlijeka i lješnjaka ne sadrže ni-
                                            skeniranjem bar koda proizvoda ili uno-  kakav želatin, dok ostale karamele i bom-
                                            šenjem naziva proizvoda u pretraživač”,   bone “Ki-Ki” sadrže svinjski želatin. Osim
                                            objašnjava Peštalić, dodajući da su time   toga, i proizvođač “Swisslion Takovo”
                                            olakšali krajnjim konzumentima prona-  prije tri godine priznao je da u čokolad-
                                            laženje i kupovinu halal-proizvoda.   nim bananicama koriste svinjski želatin.
                                               U vezi sa želatinom koji se često na-  Također, 2015. godine utvrđen je propust
                                            lazi u različitima proizvodima, Peštalić   kompanije “Nestle”, u kojoj su na “Ma-
                                            ističe da on može biti svinjskog, gove-  ggie” goveđu supu, koja sadrži svinjsku
          se smatraju odbojnim kao gušteri, puževi i   đeg, ribljeg i biljnog porijekla. Ako je na   mast, naknadno zalijepili etikete koja nije
          slično, te one koje je prema islamskim pra-  deklaraciji napisano da proizvod sadrži   prikazivala taj sastojak. Nakon što je sve
          vilima zabranjeno ubijati, kao što su pčele,   želatin bez dodatnog pojašnjenja, ili ako   dospjelo u javnost, “Nestle” je povukao
          djetlići i mravi. Zatim, tu su i magarci i   je stavljena oznaka E 441, a nije navedeno   proizvod i izvinio se kupcima.
          mule, kao i bilo koji sastojak porijeklom   njegovo porijeklo, onda je najvjerovatnije   Nedavno je jedan korisnik na druš-
          od životinja koje nisu halal, te halal-živo-  riječ o proizvodu u kojem ima svinjetine.  tvenim mrežama objavio odgovor firme
          tinje koje se hrane nehalal-hranom, vodo-  “U standardizaciji postoji jasno pravilo   “Casali”, koja proizvodi poznate čoko-
          zemci, GMO, te krv i druge tvari ljudskog   – Bogu vjerujemo, a svi ostali moraju do-  ladne bananice, o sastojcima. Naime, Ta-
          i životinjskog porijekla.         kazati. Halal certificirani proizvodi ozna-  hir Taslaman kaže da je prvo zbog svoje
            “Halal-proizvodi moraju biti dozvo-  čeni su zaštitnim znakom za halal-kvali-  kćerke, ali i zbog činjenice da je riječ o
          ljenog porijekla (od dozvoljenih sirovina   tetu. Svako certifikacijsko tijelo ima svoj   renomiranom proizvođaču čije proizvode
          animalnog, biljnog i mineralnog porije-  znak za halal-proizvode. Zaštitni znak za   konzumira znatan broj vjernika, odlučio
          kla i iz mikroorganizma) i kvaliteta (higi-  halal-kvalitetu koji koriste firme certifici-  kontaktirati proizvođača bananica. “Za
          jenski i zdravstveno ispravni i korisni za   rane od naše Agencije registriran je i za-  naše čokoladne bananice koristimo svinj-
          onoga ko ih konzumira). Halal-proizvode   štićen na globalnom, odnosno svjetskom   ski želatin. Svjesni smo sve veće važnosti
          mogu konzumirati svi, bez obzira na re-  nivou”, kaže Peštalić. Na web-stranici ove   vegetarijanske ishrane kod mnogih ljudi.
          ligijsku, etničku ili drugu pripadnost jer   agencije kao aditivi, odnosno E brojevi,   Naše razvojno odjeljenje također redovno
                                                                               radi na raznim projektima na ovu temu”,
                                                                               glasio je odgovor tima “Casali”.
                                                                                  Očito je i proizvođač keksa “Oreo”
                                                                               imao česta pitanja o halal-statusu, pa su baš
                                                                               to pitanje postavili i na svoju web-stranicu.
                                                                               Ali šta je s onim proizvodima za koje ne
                                                                               pitamo o njihovim sastojcima, već “ma-
                                                                               hinalno” uzimamo s polica u marketima
                                                                               jer su to svjetski poznati brendovi? Da li
                                                                               je potreban ipak neki skandal kao sa su-
                                                                               pama “Maggie” koji će dospjeti u medije
                                                                               i tek tada biti znan korisnicima?
                                                                                  Na kraju, da li su krivi proizvođa-
                                                                               či koji ne daju dovoljno informacija na
                                                                               svojim deklaracijama ili i korisnici koji
                                                                               se nedovoljno zanimaju za sastojke ono-
                                                                               ga što jedu?                   n



                                                                                                   STAV 27/12/2018  57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62