Page 58 - STAV broj 199-200

DRUŠTVO

Pisma iz Arktičkog kruga

RODNO SELO

DJEDA MRAZA

INDUSTRIJA

VRIJEDNA

MILIONE EURA

Piše: Damir HADŽIĆ njemačka vojska koja se otamo povlačila Stradali su uglavnom u eksplozijama mina
tokom Drugog svjetskog rata. koje su Nijemci položili kako bi zaštitili
svoje trupe pri povlačenje.
OBNOVA SPALJENOG GRADA Nijemci su uništili 90 posto grada.
Tridesetih godina prošlog stoljeća Ro- Stanovnici koji pamte ta vremena priča-
im sletite na aerodrom Rovanie- vaniemi je bio tihi trgovački gradić s oko li su da su se vratili na ruševinu, u grad
mi u Laponiji, ugledate jelena. šest hiljada stanovnika sve dok ga Sovjet- u kojem su čitavi stajali samo dimnjaci
Doduše, nije pravi jelen, ali jeste ski savez nije napao 1939. godine. Finci kuća. Pekka Ojala, koji vodi mali hotel i
Čneko ko u Rudolfovom odijelu ve- su se borili protiv agresora u brutalnom saunu u blizini centra grada, još uvijek
selo pozdravlja pristigle putnike. Neko- zimskom ratu koji je trajao godinu dana. pronalazi spaljeno drvo i metal u svom
liko kilometara udaljeno od “službenog Nijemci su došli upomoć, napravili bazu u vrtu. Izvan Rovaniemija nalazi se groblje
aerodroma Djeda Mraza” nalazi se selo Rovaniemiju, udvostručujući broj stanov- za njemačke vojnike na kojem je pokopano
Santa Claus, zabavni park s vilenjacima, nika u tom gradu. Luftwaffe je izgradio oko 2.500 tijela. To je bila scena pustoši
sobama, lukama, trgovinama i restorani- aerodrom, danas “službenu zračnu luku koja je dočekala Aalta kada ga je Udru-
ma, koje godišnje privuče više od 600.000 Djeda Mraza” i kasarnu koja je postala ga finskih arhitekata zadužila da napravi
posjetilaca. Posvuda su po Rovaniemiju selo Djeda Mraza. plan rekonstrukcije grada 1945. godine.
sobovi. Ljudi obučeni poput njih na ae- Kada se ratna sreća okrenula protiv “Spaljeni grad bio je prilika”, kaže Jussi
rodromu, pravi sob koji vuče saonice u sila Osovine, Rusija je naredila Fincima Rautsi, bivši planer i istraživač. Dijelom
selu Djeda Mraza ili kipovi sobova u sre- da protjeraju Nijemce. Kada je njemačka inspiriran onim što je američki pred-
dištu grada. Puno je turista koji su primi- vojska otišla u oktobru 1944. godine, Ro- sjednik Franklin Roosevelt napravio s
jetili da je glavna soba ugrađena i u plan vaniemi su spalili do temelja. Stanovnici korporacijom “Tennessee Valley”, Aalto
grada. To je djelo najvećeg finskog arhi- su već bili evakuirani, mnogi su otišli u je napravio plan za cijelu Laponiju, dio
tekte Alvara Aalta, koji je obnovio glav- Švedsku, a poginulo je 279 ljudi. Još 200 je finskog kopna velikog kao Holandija i
ni grad Laponije nakon što ga je spalila ljudi umrlo nakon povratka u Rovaniemi. Belgija zajedno.

58 27/12/2018 STAV