Page 30 - STAV broj 231-232

POLITIKA

stalna i gotovo mazohistička demonstracija bude utjelovljeno u djecu koja će odrasta- Bošnjaci bi, umjesto na
miroljubivosti i želje za suživotom te apel njem postati narod, mržnju prema Turci- savjest i moral drugih,
na savjest učiniti svoje. No, jesu li to samo ma, ali i jalovu mržnju zbog straha od ‘bo-
opasne i pomalo suicidalne zablude? sanskih Turaka’, ali i neobjašnjivu mržnju trebali da utječu na njihovu
prema zemlji Bosni, koja ih bez obzira na svijest i racio. To se postiže
VRIJEME NE LIJEČI SVE sve ovo, prima”. Durio primjećuje i kako
Vrijeme nema utjecaj na razloge zašto se “srbijanska štampa ne libi objavljivati stalnim insistiranjem na
je došlo do agresije i genocida nad Bošnja- laži protiv ‘bosanskih Turaka’”. prihvatanju haških sudskih
cima i zbog kojih postoji negativan odnos U samo nekoliko rečenica ovog itali-
prema Bosni i Hercegovini i Bošnjacima janskog konzula možemo se osvjedočiti u presuda i kvalifikacija kao
kao narodu. To je posebno tačno za srpsko neprekinut niz od 150 godina, stoljeće i po, historijskih istina
društvo koje ima neprekinuti višestoljetni konzistentne politike službenog Beograda
kontinuitet ne samo teritorijalnih pretenzija spram Bosne i Bošnjaka. Od tada pa do da temeljne predrasude srpske i hrvatske
prema Bosni i Hercegovini nego i krajnjeg danas i Srbiji i Bosni i Hercegovini desila političke kulture spram Bošnjaka nikada
kulturološkog odijuma spram Bošnjaka. su se dva svjetska rata i nekoliko lokalnih i nikakvi kompromisi ne mogu ukloniti
Taj kontinuitet očuvan je kroz svu burnu ratova, revolucije, smijenila su se carstva, zato što su one iracionalne i jer potječu iz
historiju ovih prostora, sve oblike državnog kraljevine i zajedničke države, ali odnos suštinskog odbijanja da se prihvati život s
i društvenog uređenja i sve historijske bro- srpskog društva prema Bošnjacima bio je ravnopravnom bošnjačkom većinom, jer
dolome kroz koje je i samo srpsko društvo i ostao jedan te isti. to za njih automatski znači i vlast kojom
prolazilo. Ništa što je zadesilo srpsko druš- U tom smislu, indikativni su i kores- će dominirati Bošnjaci. Iako se danas to
tvo, a zadesilo ga je mnogo toga u protekla pondencija i izvještaji upravnih organa pokušava opravdati historijskim trauma-
dva stoljeća, nije dovelo ne samo do bilo Austro-Ugarske iz 1914. godine, nastalih ma o “turskom zulumu”, prije će biti da je
kakve katarze nego ni do bilo kakvog samo- nakon početka Prvog svjetskog rata i pro- riječ o nekoj vrsti artificijalnog kolektiv-
preispitivanja ovog odnosa prema Bošnjaci- dora kako regularnih, tako i četničkih sr- nog sjećanja nastalog kao posljedica pro-
ma. Jedino je taj odnos mijenjao intenzitet bijanskih i crnogorskih jedinica u Bosnu pagande kroz obrazovne sisteme koji su u
i prioritet, zavisno od geopolitičke situacije i Hercegovinu. Kada su ove snage poraže- ovom ili onom historijskom periodu bili
i realnih mogućnosti srpskog društva da ga ne i protjerane iz Bosne i Hercegovine, s naklonjeni ili Srbima ili Hrvatima, ali su
politički artikulira i manifestira. njima je krenula i masa lokalnog srpskog uvijek negativno tretirali Bošnjake. Suština
Zvuči gotovo nadrealno čitati izvještaj stanovništva koje se u velikom broju bilo srpskog i hrvatskog odnosa spram Bosne i
italijanskog konzula u Sarajevu Eugeni- priključilo ne samo ovim jedinicama u Hercegovini leži u njihovom odbijanju da
ja Durija iz davne 1869. godine i porediti povlačenju već je učestvovalo i u ubijanju, žive u državi u kojoj će Bošnjaci, ma u ko-
njegove tadašnje opservacije o djelovanju silovanju i pljačkanju svojih bošnjačkih joj kombinaciji, biti politički dominantan
Srbije spram Bosne i Hercegovine s onim komšija, što je pojava koja će se, u daleko faktor na cijelom prostoru Bosne i Herce-
što nam je dolazilo preko Drine tokom gorem obliku, ponoviti i u periodima od govine. Nikakva vrsta kompromisa, osim
sljedećih 150 godina. Durio, koji je prije 1941. do 1945, kao i od 1992. do 1995. go- pristajanja na trajni status građana drugog
dolaska u Sarajevo proveo više od godinu dine. Austrougarski činovnici bili su “izne- reda na većini bosanskohercegovačkog te-
u Beogradu, u svom izvještaju piše kako nađeni u kojoj se mjeri srpska ideja probila ritorija neće biti dovoljan. No, to onda nije
je “najstrašnije oružje, omiljeno u politici ne samo među inteligencijom nego i među srpska ili hrvatska katarza, već bošnjačka
Srbijanaca, da prikazuju ‘bosanske Turke’ seoskim stanovništvom”, te su smatrali da kapitulacija.
(Bošnjake, op. a.,) kao one koji čeznu za je srpsko stanovništvo “tako odgajano jer
krvoprolićem nad hrišćanima uopće, kao je po logici teško pretpostaviti da bi običan ŽRTVOVANJE BOŠNJAKA I BOŠNJAŠTVA
pohlepne i žedne krvi srpskih hrišćana”. neobrazovan seljak, čak i stare žene, mogli A kapitulacijom, čak i daleko teže vrste,
Ovakva propaganda nije bila samo političke pružiti takve vojne usluge a da prethodno može se nazvati i bošnjačko traženje zajed-
vrste jer, kako Durio primjećuje, “politika nisu dugo vremena bili na to pripremani”. ništva sa Srbima i Hrvatima nauštrb vla-
majke Srbije je takva da uči svoju djecu od Sasvim je očito da protok vremena neće stite posebnosti. Ovo je naročito izraženo
ranog djetinjstva mržnji prema samom tur- dovesti do bilo kakvog katarzičnog procesa u nekim, u javnosti dominantnim, no sre-
skom imenu, te ulijeva gnjev u njihove gla- ili promjene odnosa srpskog društva pre- ćom za sada manjinskim, intelektualnim i
ve od najranijeg djetinjstva. Ovakav način ma bošnjačkom društvu niti prema Bosni i umjetničkim krugovima, po profesionalnoj
vaspitanja, između ostalog ploda, donio je Hercegovini jer nije riječ o djelovanju jedne deformaciji kozmopolitskim, a po zadatku
i taj, a to možda nije bilo ni predviđeno da ili nekoliko dominantnih ličnosti, nekom već dobro načetim komunističkim pokuša-
političkom trendu, historijskim okolnosti- jima da stvore “novog vrlog jugoslavenskog
Ponižavajuće je što ma, nekoj specifičnoj političkoj platformi ili čovjeka” – Homo Yugoslavicusa. Ove gru-
pacije uspjele su svoje vlastite identitetske
fenomenu određenog historijskog trenutka,
bošnjačko društvo, koje već o nečemu mnogo dubljem i trajnijem, dvojbe, kao i odbijanje da budu manjina u
je toliko puta do sada u nečemu što direktno oblikuje srpsku poli- bošnjačkoj većini, predstaviti kao neku vrstu
civilizacijske vrline, ali i temelj čitave poli-
praksi dokazalo otvorenost tičku misao i kulturu. tičke platforme koja navodno ima nekakve
ka istinskoj ideji suživota, TRUHLI KOMPROMISI “probosanske” ili “prodržavne” kvalitete.
Potpuno isto je i sa zabludom da će stal-
Iako sasvim fantastične, takve ideje nisu
pogotovo nakon pretrpljene no bošnjačko pristajanje na kompromise sasvim neprijatne jer pružaju iluziju da je
agresije i genocida, pristaje odobrovoljiti bilo srpsku, bilo hrvatsku moguće trajno riješiti vječni i teški problem
da mu se danas pod suživot politiku u takvoj mjeri da dovede do ne- ako se zatomi ili sasvim odustane od pripad-
nosti narodu u kojem se rođeno i pristane
kog, makar minimalnog oblika društvene
potura i obaveza toleriranja katarze nakon koje će Bosna i Hercegovina na nekakvo identitetsko, tradicijsko i kul-
tuđe netolerancije postati prihvatljiva kao država, a Bošnjaci turno zajedništvo. Problem što u historiji
kao ravnopravni sugrađani. Ne razumije se Bosne i Hercegovine takve vrste zajedništva

30 8/8/2019 STAV