Page 24 - STAV broj 275
P. 24

POLITIKA



          O jednoj anarhičnoj kulturi sjećanja
          NIJE SAMO VAŽNO





          ŠTA PAMTIMO, NEGO





          I KAKO PAMTIMO





          Šta će našoj zajednici poručivati i kakve će joj pouke slati ti spomenici jednog dana kada
          više ne bude živih učesnika ili onih koji se makar iole sjećaju perioda Agresije? Kakav

          će se identitet formirati na osnovu toga? Izgleda da “nadležni i odgovorni” ovoga nisu bili
          svjesni pa se ovo pitanje prepustilo lokalu, što je stvorilo opasan intelektualni vakuum, koji
          je vrlo brzo popunjen od vanjskih centara, a oni bi željeli, u skladu s vlastitim ideološkim

          agendama, oblikovati i spomeničku i kulturu sjećanja bošnjačkog naroda

          Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ


              uni u Sarajevu jedan je od onih mje-  obilježava operacija “Ljeto 92”, prvi po-  Sarajevu, imamo pojavu da se odvojeno
              seci kada se medijski i javni prostor   kušaj deblokade Sarajeva iz juna 1992. go-  i zasebno tretiraju borbe za Orlić, Tre-
              ispune obljetnicama, obilježavanjima   dine, te bojevi i bitke koji su se odigrali u   bević, Vraca, Zlatište, Kromolj / Poljine,
         Ji prisjećanjima na pojedine značaj-  sklopu ove operacije. Pojava da se bitke i   Hrasno Brdo, te se odvajaju borbe vođe-
          ne datume iz perioda Agresije na Bosnu   akcije iz ove operacije obilježavaju gotovo   ne unutar opsadnog prstena od onih koje
          i Hercegovinu. Iako se na prvi pogled   svaka za sebe, parcijalno, izvan konteksta   su vođene izvana, a što je sve u javnosti
          čini da veliki broj komemorativnih ma-  u kojem su se dešavale, ima negativne po-  stvorilo konfuznu sliku, otvarajući time
          nifestacija i javnih saopćenja boračkih   sljedice na samo sjećanje današnjih, ali i   prostor za maliciozne reinterpretacije svih
          udruženja, općinskih organa, istaknutih   kolektivnu memoriju sutrašnjih genera-  ovih događaja.
          učesnika ili stranačkih tijela govori o   cija. Izdvajanje događaja iz njihovog šireg   Poseban problem predstavlja gotovo
          postojanju zdrave i koherentne kulture i   konteksta dovodi do zaboravljanja stvarnih   pa smišljeno ignorantski način na koji
          politike sjećanja, a koja ima dugoročnu   razloga zbog kojih su se uopće i odigrali,   mediji već decenijama tretiraju ovu temu
          društvenu ulogu, to, nažalost, nije slučaj.   a što kao rezultat ima otvaranje prostora   uporno stavljajući naglasak na anegdote,
          Štaviše, ovo važno pitanje od nacionalnog   za zlonamjernu reinterpretaciju i reviziju   pristrana tumačenja pojedinaca ili čak i
          značaja tretira se kao stvar lokalnih sredi-  cijele Opsade Sarajeva, i to iz ideoloških   “urbane mitove”, izbjegavajući da kao
          na, udruženja, medija ili političkih orga-  ili političkih razloga, te svojevrsnu mini-  izvor koriste relevantnu literaturu poput
          nizacija, i to po principu dobrovoljnosti,   malizaciju vojne dimenzije odbrane grada   monografije 1. korpusa Armije Republike
          a što neminovno dovodi do partikularnih   koja se uglavnom svodi na pojedinačne   Bosne i Hercegovine.
          pristupa, anegdotalizma, amaterizma i   okršaje naizgled lišene dublje svrhe. A   S druge strane, treba uzeti u obzir i to
          proizvoljnih tumačenja.           činjenica je da nije riječ o nekakvim izo-  da su se dugo kao najutjecajniji izvori u
            Nakon što su prošle gotovo tri deceni-  liranim borbama mahalskih milicija već   vezi s vojnom dimenzijom Agresije kori-
          je, postaje jasno da je izostanak promišlje-  da su se borbe, vođene u periodu od 6. pa   stili ili novinski članci iz tog perioda ili
          ne i koherentne politike kulture sjećanja   do 26. juna 1992. godine, u kojima je po-  memoarska građa koja uz sve svoje vrline
          na nacionalnom nivou proizveo ozbiljne   ginulo 199, a ranjeno 736 branitelja, pri-  ima i ogroman nedostatak zbog posvemaš-
          abnormalnosti koje se odnose ne samo na   padnika Regionalnog štaba TO Sarajevo,   nje subjektivnosti autora. Tim više što su
          spomeničku već i ukupnu bošnjačku kul-  odvijale u kontekstu oslobodilačke opera-  sve operacije deblokade Sarajeva bile vrlo
          turu sjećanja koja je danas pod žestokim   cije “Ljeto 92”, ali i direktive agresorskog   krvavi no, na kraju, neuspješni poduhva-
          napadom “izvana”.                 Glavnog štaba Vojske Srpske Republike   ti, pa se većina prisjećanja, u skladu s fe-
                                            BiH od 6. juna o namjeri zauzimanja po-  nomenom da “pobjeda ima mnogo oče-
          ZABORAVLJENO SARAJEVSKO RATNO     jedinih dijelova grada kako bi Sarajevo   va, a da je poraz siroče”, uglavnom svela
          LJETO                             presjekli na dva dijela.           na bijeg od bilo kakve odgovornosti za
            Nigdje se to ne može bolje primije-  Umjesto odgovarajućeg “integrali-  neuspjeh i pokušaje da se ona prebaci na
          titi nego na načinu na koji se u Sarajevu   stičkog” tretmana junskih dešavanja u   tuđa ramena. To je dovelo do toga da je



         24  11/6/2020 STAV
   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29