Page 26 - STAV broj 275

POLITIKA

“multiperspektivnosti” i “nove paradi-
gme”, a iza čega stoje boljševički nastro-
jena grupica jugonostalgičnih nastavni-
ka s Filozofskog fakulteta u Sarajevu te
njihovi strani sponzori. Promoviraju se
inicijative da veterani Armije RBiH i
“borci” tzv. VRS-a zajedno obilaze stra-
tišta i ratišta, kao da je riječ o pripadnici-
ma dvije podjednako legitimne i moralne
vojske, ljudima istih moralnih kvaliteta
koje je, eto, neko “odozgor” zavadio, kao
da jedni nisu bili pripadnici jedine legalne
oružane sile, a drugi pripadnici i učesni-
ci udruženog zločinačkog i genocidnog
poduhvata. Do čega dovodi nametanje i
dominacija takvih narativa, možemo, re-
u javnom prostoru jer se spomenici kre- se desilo po svaku cijenu i uz najmanju cimo, vidjeti po tome da se u stranim fil-
ću od izuzetno uspjelih i evokativnih pa moguću dozu nelagode za sve “zaraćene” movima Agresija na Bosnu i Hercegovinu
do krajnje promašenih i krajnje poniža- strane, baš kao da je riječ o nekoj prirod- prikazuje kao nekakav postapokaliptični
vajućih. Sve je teže time što upravo javni noj nepogodi. sukob lutajućih bandi, gdje nije jasno “ko
prostori, i ono što ih obilježava, učestvuju Da im to polazi za rukom, pokazuje pije, a ko plaća” ili da nekada indiferen-
u kreiranju identiteta jedne zajednice. To primjer spomenika specijalcima MUP-a tni, srbofilni i strašljivi unproforci danas
nije samo pitanje estetike, ukusa ili stila RBiH. Ovaj spomenik, koji se trebao po- snimaju sasvim ozbiljne “dokumentarne”
već i poruke i pouke koja se želi odaslati staviti kod Druge gimnazije u Sarajevu, filmove u kojima tvrde da su oni odbra-
budućim naraštajima te svjesnog izbora pojedini “mirotvorci” i “pacifisti” pro- nili Sarajevo. To nisu nevažne sitnice, to
kako se i čega treba sjećati. Šta će našoj glasili su “isuviše militantnim”, te su na je doslovno popularna kultura.
zajednici poručivati i kakve će joj pouke kraju uspjeli zaustaviti njegovu izgrad-
slati ti spomenici jednog dana kada više nju, prije svega zato što je načelnik Op- DUGOTRAJNE POSLJEDICE
ne bude živih učesnika ili onih koji se ćine Centar Nedžad Ajnadžić popustio Ne treba zaboraviti da sve to ima i
makar iole sjećaju perioda Agresije? Ka- pod njihovim pritiskom, a što još jed- svoju političku dimenziju jer pojedine
kav će se identitet formirati na osnovu nom pokazuje koliko je opasno da lokal- politike crpe svoje političke legitimitete
toga? Izgleda da “nadležni i odgovorni” ne sredine imaju glavnu riječ u stvarima iz pojedinih perioda historije. Reinter-
ovoga nisu bili svjesni pa se ovo pitanje od nacionalnog značaja. pretirati neki period historije, minimali-
prepustilo lokalu, što je stvorilo opasan Na sceni je i svojevrsna “humanitari- zirati njegov značaj, gurnuti ga u zaborav
intelektualni vakuum, koji je vrlo brzo zacija” čitave Agresije, ali naročito Opsade ili ga prikazati u drugačijem svjetlu znači
popunjen od vanjskih centara koji bi že- Sarajeva. Kao dominantni narativ, nameće ujedno i uspješno delegitimirati onu po-
ljeli, u skladu s vlastitim ideološkim agen- se “nesretni” sukob između nespecificira- litičku ideju koja crpi svoje vrijednosti,
dama, oblikovati i spomeničku i kulturu nih “zlih ljudi” u koji su “nevini građani” svoje historijske akreditive, sam svoj ra-
sjećanja bošnjačkog naroda. uvučeni protiv svoje volje. U toj su priči ison d’etre iz tog partikularnog perioda.
Izostanak bilo kakvih smjernica, pro- glavni heroji zapravo “dobri humanitarci” Postoji direktan politički interes da se
pisanih estetskih normi i organizirane i “mirotvorci” koji su poduzimali sve što iskoristi odsustvo osmišljene i organizi-
politike spomeničke kulture doveo je do su mogli kako bi “zlo i ludilo prestalo”. rane bošnjačke politike sjećanja kako bi
toga da se spomenici vezani za odbranu Predimenzioniraju se izvjesni “civilni” se događaji iz perioda Opsade Sarajeva
od Agresije kreću od grandioznog šesna- aspekti Opsade Sarajeva, dok se studio- prikazali u drugačijem svjetlu te kako bi
estmetarskog spomenika u obliku ljiljana zno ignorira vojna strana, pa proistječe se delegitimizirala politička ideja koja je
okruženog stećcima podignutog na koti da se Sarajevo odbranilo umjetničkim organizirala i povela odbranu Sarajeva,
Bandera kod Gradačca pa do postmoder- performansima, podrumskim kružocima, a relegitimizirala ona koja je Opsadu u
ne grozomornosti koja podsjeća na lime- zajedničkim čitanjima, izborima za mis najboljem slučaju prespavala i izbjegla,
nu štipaljku, a koja “krasi” park jednog i muzičkim koncertima, a ne oružanom a u najgorem joj pripomogla. To je više
novogradskog sarajevskog naselja. Zbog borbom koja se tumači tako da ona nema od pitanja ove ili one stranke jer je riječ
navedene anarhije, imamo pojavu drskog logiku ili kontekst. o fundamentalno različitim političkim
uplitanja u bošnjačku komemorativnu i Ovo je praćeno i pokušajima kidna- idejama koje imaju potpuno suprotne
spomeničku kulturu od kojekakvih bje- piranja i monopoliziranja komemorativ- poglede na budućnost Bosne i Hercego-
losvjetskih mirotvornih organizacija i nih manifestacija kojima se podsjeća na vine i Bošnjaka. U takvim stvarima ne
aktivista koji se pokušavaju nametnuti zločine nad građanima Sarajeva, a iste te postoji vakuum, barem ne dugotrajan, i
kao arbitri koji će odlučivati o mjestu i struje konstantno problematiziraju i sva- od životne je važnosti da se konačno us-
izgledu spomenika. Takve grupacije već ki spomenik ili spomen-ploču koja nije postavi seriozna, koherentna i pažljivo
neko vrijeme problematiziraju komemo- “inkluzivna”, svaki spomenik koji krši promišljena politika sjećanja, da se u nje-
rativnu kulturu vezanu za odbranu od “političku korektnost” zato što konkret- no osmišljavanje uključe dobronamjerni,
Agresije jer su svjesni kakav značaj ima no govori ko je žrtva, a ko je zločinac. ali obrazovani ljudi te da se povede raču-
obilježavanje javnog prostora za identi- Postoji otvoren pokušaj da se utječe na na o odbrani javnog prostora, u svakom
tet jedne zajednice. Njihova je namjera načine na koji se izučava historija u ško- njegovom smislu, od nasrtaja onih koji
da spomenici imaju funkciju, ne podsje- lama putem nametanja “alternativnih bi da ga koriste kako bi “dekonstruirali i
ćanja na Agresiju i borbu protiv nje, već kurikuluma” i uopće uvođenja novih na- demistificirali bošnjački etnonacionalni
što bezbolnijeg prevladavanja onoga što stavnih planova i programa te kojekakvih narativ”. n

26 11/6/2020 STAV