Page 77 - STAV broj 275
P. 77

Afera “Rushdie”
          LIBERALNA INKVIZICIJA




          I MUSLIMANSKI GNJEV






                                            Oprezno s Muhammedom!, Shabbir Akhtar, Centar za napredne
          Piše: Hamza RIDŽAL
              hamza@stav.ba                 studije, Sarajevo, 2020. godine, 160 stranica

         U
                 knjizi Islam kao politička religija Shabbir Akhtar, ok-
                 sfordski profesor islamskih studija, podsjeća da su mu-
                 slimani na aferu “Rushdie” odgovorili s dva planetarno
                 važna glasa. Prvi je bio fetva imama Homeinija kojom
          je dopušteno da se Rushdieja ubije zbog knjige Satanski stihovi.
          Kako piše Akhtar, on tu fetvu doživljava kao ekstravagantan, ali
          iskren oblik književne kritike. Drugi odgovor koji je izazvao in-
          teres javnosti, posebno u akademskim krugovima, nije bio toliko
          atraktivan – kako ironično zapaža autor – ponuđen je upravo u
          knjizi Shabbira Akhtara. Knjiga Oprezno s Muhammedom! napi-
          sana je godinu nakon publiciranja Satanskih stihova i ona je za-
          pravo predstavljala prvi intelektualni obračun s Rushdiejevim
          pisanjem. Akhtar je dosljedno i argumentirano (do)kazao Ru-
          shdiejevu intenciju da omalovažava najveće islamske svetinje,
          čime je nadišao okvire satire. Trideset godina nakon publicira-
          nja ove knjige, koja je – kako je to sam Akhtar kazao u intervjuu
          za Stav prije dvije godine – predstavljala potvrdu da muslimani
          imaju i intelektualni odgovor na Rushdieja, napokon je preve-
          dena i na bosanski jezik.
            Kako piše doc. dr. Mirza Sarajkić u predgovoru bosanskom
          izdanju Akhtarove knjige, Rushdiejev roman Satanski stihovi
          svakako nije jedini koji je uznemirio muslimane širom svijeta.
          Međutim, on je “postao simbolom nerazumijevanja muslimana i
          (prividne) sveslobode izražavanja kao oreola iznad sekularistič-
          ko-neoliberalne vizije svijeta. Objavljen je u zenitu zapadnjačke
          supremacije 20. stoljeća u Londonu, napisan perom (za Zapad
          idealnog orijentalca) ‘liberalnog muslimana ateiste’, opečaćen
          je Homeinijevom fetvom, a gromoglasni bijes muslimanskih
          masa prvi put je mogao vidjeti skoro svaki pojedinac zahvalju-
          jući tada već globalno sveprisutnim medijima”, piše Sarajkić.
            Budući da muslimani i danas žive u odjeku ove knjige, upr-
          kos tome što mrzilački i rasistički diskurs islamofobije dobija
          na intenzitetu, ne čudi što se u drugoj dekadi 20. stoljeća pišu
          odgovori i polemika na Rushdiejevo djelo. Trajnost tih odgovora,
          zapaža Sarajkić, ukazuje na neriješeno pitanje ili, još bolje, kul-
          turalnu tenziju religije i umjetnosti, a iščitavanje tih odgovora
          doprinosi poimanju nečega što je mnogo veće od Rushdiejeva   tonovima onih koji su pisali u odbranu Rushdieja od mirnih
          djela, a to je imagološki prostor drugosti u savremenom kul-  protesta, smatra da su protesti bili argumentirani. I ne samo
          turalnom kontekstu. Stoga rane reakcije na Rushdiejevo djelo   to. Smatra da su bili “neopravdano suzdržani”.
          imaju posebnu vrijednost. One ukazuju na polazišne pozicije na   Britki jezik Akhtarov, jasna sintaksa i simetrija njegovih
          kojima se gradila genealogija jedne od najvažnijih identitarnih   zaključaka, jezička poigravanja i ironijska distanca – poglav-
          aporija našeg vremena koja je kulminirala u mjesecima nakon   lje u kojem donosi genealogiju Homeinijeve fetve oslovljeno
          publiciranja Satanskih stihova. U poglavlju simptomatičnog na-  je riječima: “Iz Teherana s ljubavlju” – samo su neki od razlo-
          ziva Liberalna inkvizicija Akhtar ističe da su se u tih nekoliko   ga zašto je čitanje ove knjige ne samo korisno već i zabavno.
          mjeseci i muslimani i njihovi protivnici vratili u davno prošlo   Akhtar kroz knjigu prikazuje evoluciju jedne nezavršene borbe,
          vrijeme strasti i hereze. Križarski pohod na slobodu zaputio   propitujući granice slobode i vidljiva i skrivena polja cenzure.
          se ka kući islama. Čak su i muslimanski protesti interpretira-  Pritom, on nudi autentičnu sliku Muhammeda, a. s., artikuli-
          ni kao antiintelektualni. Sam Akhtar, “impresioniran” svetim   rajući bezbrojne razloge njegove trajne posebnosti.    n


                                                                                                    STAV 11/6/2020 77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82