Page 15 - STAV broj 230

1997. obnaša dužnost ministra za obra- uglavnom, lica treće dobi. U razgovori- Banjoj Luci nije bilo rata, dolaze u svoj
zovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi ma s ljudima vrlo je lahko steći uvjere- zavičaj, i to opet pretežno starije osobe, u
Tuzlanskog kantona. Prvi je dekan Filo- nje da su ljudi uplašeni, da se ne osjećaju vrijeme ramazana i tokom ljeta. Bošnjaci
zofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, od svojima u svom, da nemaju nikakvu vr- se ne vraćaju u Banju Luku ne zato što ne
1993. do 2000. godine, iz kojeg su nastala stu sigurnosti, da su u svim društvenim vole svoj grad, naprotiv, već zato što ne-
tri fakulteta: Filozofski, Prirodno-mate- događajima građani drugog reda. Upr- maju nikakvu sigurnost za svoj egzisten-
matički i Fakultet za sport i tjelesni odgoj. kos svemu, ne može se kazati da su bez cijalni, kulturni i etnički opstanak. U do
Od 2000. do 2002. godine bio je prorektor dostojanstva, bez nacionalnog, vjerskog, sada nekoliko puta spomenutom naselju
za nastavu i studentska pitanja Univerzi- političkog i kulturnog dostojanstva. Na- Mejdan možete i sada vidjeti nezaštićen
teta u Tuzli. Akademske 2002/2003. ko- protiv. Vrlo su dostojanstveni, ponosni na mezar u parku ispred jedne zgrade koja je
risnik je stipendije Fulbright na Cornell sebe, na svoje porodice, na svoju kolek- zidana neposredno pred rat (1992–1995).
University u SAD-u. U periodu od 2005. tivnu, porodičnu i individualnu prošlost.
do 2008. bio je ambasador Bosne i Herce- U Banjoj Luci su srbizirana sva imena STAV: U narednom periodu očekuje se
govine u Ruskoj Federaciji i nerezidentni naselja, ulica, kvartova. Tako, naprimjer, Vaš angažman u Banjoj Luci i na kultur-
ambasador BiH u Kazahstanu, Uzbeki- naselje Mejdan, u kojem danas imaju tri nom polju. Ima li i u kojoj mjeri kulturnog
stanu, Kirgistanu, Armeniji i Bjelorusiji. aktivne džamije, sada se zove Obilićevo. života Bošnjaka u Banjoj Luci, može li se
Od 2009. do 2010. godine bio je vršilac Kakve veze ima to s ovim naseljem, to ne taj segment unaprijediti, šta kaže o tome
dužnosti dekana Filozofskog fakulteta, a znaju ni ptice na grani. Također, izletište Vaše iskustvo nakon nekoliko godina ži-
od 2010. do 2016. rektor je Univerziteta u i šetalište Šehitluci, s čije je krajnje tačke vota u Banjoj Luci?
Tuzli. Od aprila 2016. godine direktor je fantastičan pogled na Banju Luku, sada HALILOVIĆ: Nažalost, s potpunom
Agencije za razvoj visokog obrazovanja se naziva Banj Brdo. O nazivima ulica da sigurnošću i vrlo izraženim uvjerenjem
i osiguranje kvaliteta BiH sa sjedištem u i ne govorim. To je ista situacija kao pre- može se konstatirati da u Banjoj Luci Boš-
Banjoj Luci. Član je Bošnjačke akademije imenovanje Skender-Vakufa u Kneževo. njaci nemaju institucionalno organiziran
nauka i umjetnosti i autor više stručnih Na nekoliko univerziteta u Banjoj Luci javni društveni život, osim u okviru Ba-
knjiga. Za svoj rad dobio je više prizna- radi svega nekoliko profesora Bošnjaka. njalučkog muftiluka i Islamske zajednice
nja. Trenutni poslovni angažman u Ba- Na univerzitetima u Banjoj Luci više Banja Luka. Islamska zajednica jedina je
njoj Luci dr. Halilović proširuje i druš- ima studenata Bošnjaka iz bihaćke regi- organizirana društvena zajednica Bošnja-
tvenim angažmanom u ovom gradu kroz je nego iz cijele RS. U Banjoj Luci opa- ka vjernika. Bošnjaci ovog grada vape za
BZK “Preporod”. sno je biti nepodoban Srbin, a posebno institucionaliziranim javnim kulturnim
biti politički nepodoban Bošnjak. Većina životom. Zbog svoje opće društvene ne-
STAV: Već nekoliko godina živite u Ba- njih prošla je vrlo različite oblike tortu- sigurnosti, vrlo su rezervirani za javni
njoj Luci zbog poslovnih obaveza. Jeste re i zlostavljanja u toku agresije na BiH. nastup kao organizirana zajednica. Ra-
li uspjeli za ove tri-četiri godine stvori- Još su vrlo svježa i jaka sjećanja na dane dije nastupaju u multikulturalnim druš-
ti neku sliku života Bošnjaka u Banjoj fizičke i psihičke torture i zlostavljanja. tvenim, pa i kulturnim organizacijama
Luci danas? Za neke utjecajne srpske političare imaju nego samostalno. Ovdje bi oživljavanje
HALILOVIĆ: U Banjoj Luci sam skoro spektakularna svjedočenja o ratnoj ulo- rada Bošnjačke zajednice kulture “Prepo-
četiri godine. Vjerujem da imam prilič- zi. Vrlo su svjesni da ih nema ko zaštititi rod” moglo da odigra historijski značaj-
no realnu sliku života Bošnjaka u Banjoj ako bi im pomoć bila potrebna. Politički nu ulogu među samim Bošnjacima, ali i
Luci, makar kada je riječ o onim ljudima predstavnici Bošnjaka u NSRS nemoćni u političkom životu Bošnjaka u ovoj sre-
koji na ovaj ili onaj način čine javni druš- su da urade bilo šta u pogledu njihovog dini. Ovdje su Bošnjaci politički potpuno
tveni život. Nezavisno od toga posma- društvenog i političkog statusa. U Banjoj disperzirani, izgleda da ih je mnogo više
traju li se stvari pozitivno ili negativno, Luci neznatan je broj Bošnjaka istaknu- u srpskim nego u bošnjačkim političkim
pesimistički ili optimistički, činjenica tih privrednika. Dok šetate ulicama Banje strankama. U ovih nekoliko godina mog
je da je broj Bošnjaka u Banjoj Luci nes- Luke, posebno po naselju Mejdan, lahko rada u Banjoj Luci bilo je svega nekoliko
porno mali, ne samo u odnosu na ostalo ćete prepoznati starije bošnjačke kuće, ne bošnjačkih društvenih događaja kultur-
stanovništvo već i u odnosu na broj Boš- samo po ostacima osmanskog oblika ar- nog karaktera, ako se izuzmu događaji u
njaka koji je ovdje živio do agresije hitekture već i po tome da se ne otvaraju, okviru Islamske zajednice. Ovdje nema
na BiH. Druga vrlo nepovolj- da su prazne. Bošnjaci Banje Luke koji su ni pojava manifestacione kulture kakve
na činjenica jeste da su to, protjerani i izgnani iz svojih kuća, iako u su promocije knjiga, časopisa itd., a da
ne govorimo o afirmaciji i podršci mla-
Javni univerziteti u RS izdvojeni su u pogledu dim stvaraocima. Naprosto, Bošnjaci u
Banjoj Luci niti imaju niti zahtijevaju
tempa akreditacije u odnosu na privatne tretman politički konstitutivnog naro-
univerzitete da bi se pritisak vlasti RS na da. Oni su svjesni svog kulturnog, vjer-
Agenciju BiH lakše branio i obrazlagao, skog, etničkog, političkog identiteta, ali
su društveno nemoćni i neprimjetni.
kako posebnim javnim interesom za tim Jedan jak kulturni, a kroz to i politički
univerzitetima, tako i činjenicom da su preporod Bošnjaka Banje Luke je nasuš-
na potreba, ali i projekt njihovog razvoja
to društveno dugo priznati univerziteti i samoodržanja. Svesadržajna asimilacija
te da bi pritisak na Agenciju BiH da se Bošnjaka u Banjoj Luci je na djelu. Kroz
izvrši akreditacija njihovih studijskih BZK “Preporod”, njegove strukovne sa-
vjete, klubove, sekcije, društva može se
programa bio uvjerljiviji osnažiti sveukupno biće i identitet Boš-
njaka u budućnosti. Ne radi se tu samo

STAV 1/8/2019 15