Page 16 - STAV broj 164-165
P. 16
politika
plebejaca. Sama činjenica da su odrasli ili Pogotovo je zanimljivo da postoji svojevrstan ideološki bipolarni
djelovali kao nasljedna elita u sistemu u poremećaj gdje se ovdašnji ljevičari pozivaju na tekovine NOB-a,
kojem je navodno već bila ostvarena po- koje su ogromnom većinom iznijeli upravo seljaci (uz tadašnju
bjeda radničke i seljačke klase automat- minijaturnu radničku avangardu), dok istovremeno s gađenjem
ski ih je lišila kao grupu sposobnosti poli- pričaju o ruralizaciji, ruralnom mentalitetu i uopće selu i predgrađu
tičke i kolektivne empatije prema manje kao glasačkoj bazi svojih ideoloških suparnika. No, takav
privilegiranim koji u sistemu vrijednosti svjetonazor još je i manje čudan od fenomena rezolutnog odbijanja
ostvarenog “radničkog raja” na zemlji nisu ovdašnjih ljevičara da, kada su već postavili kakvu-takvu dijagnozu,
mogli nikako biti žrtve nekih manjkavosti učine nešto povodom tog problema, da se spuste u te neuke mase,
(idealnog) sistema već samo vlastitih indi- da ih educiraju, da promijene njihovu paradigmu, da ih na kraju
vidualnih ili grupnih slabosti. pridobiju za svoje ideje i za svoju stvar
URBANI FAŠIZAM DOSELJENE onih koji su profitirali od takvih trendo- Stoga, budućnost ovakve ljevice i njene
KOMUNISTIČKE NOMENKLATURE va i za koje je dolazak demokratije značio specifične ideologije vrlo je upitna. Ne samo
ako ne već potpuni gubitak automatskog radi njenih suštinskih unutrašnjih kontra-
Nigdje se to ne može bolje razumjeti transfera privilegija, onda barem pojavu dikcija, elitizma, ispražnjenosti od bilo ka-
nego na primjeru ovdašnjeg tretmana 1. potrebe da se uloži napor da se one legi- kve čvrste ideološke opredijeljenosti, sve
maja kao međunarodnog praznika rada. I timiziraju ili da se vodi politička borba manje upotrebne vrijednosti jugonostalgije
dok skoro svuda, pogotovo na “kapitalistič- za njih. Za ono što je do jučer bilo pravo i sve većeg besmisla suprotstavljanja urba-
kom zapadu”, praznik rada bude obično stečeno rođenjem danas postoji žestoka nog naspram ruralnog kao politički upo-
obilježen mitinzima, protestima ili čak ne- konkurencija od strane suparničkih inte- trebljivog fenomena nego i radi globalnih
redima radničke klase i njenih predstavni- resnih i klijentelističkih mreža i svu svoju trendova. Radnička klasa u njenom klasič-
ka, a sve u svrhu neprekidne borbe za bolje svrhu ljevica nalazi u političkoj borbi za nom smislu nestaje širom razvijenog svije-
uvjete rada ili veća prava, 1. maj je u siste- fotelje, sinekure i budžetska sredstva, te ta. Promjena u načinima proizvodnje, sve
mu u kojem smo živjeli predstavljao dan se u njoj i iscrpljuje. veća automatizacija i robotizacija industri-
odmora i teferiča, hedonistički praznik čiji je, nestanak masovnih radnih kolektiva i
su simboli janjci na ražnju, deka na livadi, Naravno, da bi bila iole uspješna, ur- fabrika, deindustrijalizacija te posljedično
piva u potoku i harmonika u rukama. To je bana ljevica mora privući i kooptirati dio izumiranje sindikalizma i uopće nestanak
u početku možda bila samo lukava partijska širih masa ma koliko ih ne podnosila i ma radničke solidarnosti ili mogućnosti za
kulturološka intervencija radi pacifikacije koliko ih se gnušala na klasnoj osnovi. Radi masovnu mobilizaciju radnika itd. uz već
radničke klase, ali je s vremenom preraslo u toga, u gradovima djeluje podstrekujući spomenuto umiranje sela znači rušenje bilo
dio političke praske, ako već ne teorije, ko- strah “finih” starosjedilaca od “prodornih” kakve fasade za ovdašnju ljevicu i nestanak
jom su se tumačile različite uloge u društvu. došljaka, šireći iste predrasude i stereotipe mogućnosti da se uopće i naziva ljevicom.
U takvom “idealnom sistemu” radnička je koje i sama gaji, a šire djeluje insistirajući
klasa teferičom manifestirala i signalizirala na identitetarnim pitanjima i specifičnoj Budućnost naše ljevice (radi onoga što
svoje zadovoljstvo poretkom, dok je pitanja jugonostalgiji. Zanimljivo je da je svojevr- zaista jeste, ali i radi historijskog trenutka)
poput politike, kulture, javnog djelovanja, sni urbani fašizam obilježje ne starosjedi- vjerovatno leži u nekom obliku onoga što
bilo kakvog aktivizma, raspodjele resursa i laca ili starih gradskih porodica nego prve danas simbolizira Naša stranka. Ne samo
sredstava, kadrovskog popunjavanja insti- generacije građana, potomaka doseljene da se u smislu ljudskih potencijala, tj. ka-
tucija i, najvažnije od svega, vladanja prepu- komunističke nomenklature, a današnjih drova, radi o pripadnicima istog društve-
štala eliti. Upravo radi odbijanja “radnika velikih urbanoida, što je upravo sloj kojem nog sloja, istih svjetonazora, predrasuda
i seljaka” da se zadovolje takvim okvirima, ogromnom većinom pripadaju ovdašnji i ukusa nego su i njihovi interesi gotovo
čega su simbol prvi slobodni izbori 1990. prominentni ljevičari i njihovi simpatizeri. potpuno isti. Čak bi se moglo reći da su
godine i dolazak “nacionalista” na vlast, članovi i pripadnici Naše stranke tek malo
ovdašnja ljevica šire mase vidi kao bespri- Stalno problematiziranje pitanja naci- iskreniji dojučerašnji ljevičari koji su odlu-
zornike, ljude koji aktivno odbijaju progres onalnog i vjerskog nije samo identitetarna čili da svoj elitizam i partikularne interese
i koji tvrdoglavo ne žele shvatiti šta je dobro dvojba koju trpe današnji ljevičari kao pri- prestanu kriti iza maske borbe za radnič-
za njih, koji svjesno odbijaju da razumiju padnici bivše elite nego i činjenice da su ta- ka prava i da ih pokušaju predstaviti kao
historijsku nužnost i pravednost poretka u kva napuknuća stvarna i u širim masama i vrline same po sebi. Ovdašnji su ljevičari
kojem naša “prosvijećena” ljevica vlada nad da ljevica u njihovom produbljivanju, a ne radi snobizma, ideološkog promiskuiteta,
njima, ne samo politički nego i ekonomski, zacjeljivanju, vidi jedan od načina privlače- krajnje liberalnih svjetonazora, optereće-
kulturološki i estetski. nja određenog broja glasova. Dominantna nosti identitetskim pitanjima, individu-
jugonostalgija i nije toliko nostalgija koliko alizma, urbanog šovinizma, gnušanja od
Ovakav defanzivni mentalitet i svje- mitologizacija prošlih vremena, gdje neka- masovne akcije, prezira prema bilo kakvim
tonazor stare aristokratije pod opsadom dašnja elita pokušava vlastitu privilegiranost tradicionalnim vrijednostima, kulturološ-
ironična je posljedica kako duboko šizofre- u onom sistemu projicirati na sve građane ke i običajne odrođenosti od širih masa i
nog i samobmanjujućeg stanja duha i uma te tako prošlost prikazati daleko ljepšom i povezanosti sa zapadnim strukturama go-
koji je živio i djelovao kao viša klasa u na- romantičnijom nego što je ona zaista bila za tovo na kraju puta u prerastanje u ono što
vodno besklasnom društvu, tako i nekih većinu ljudi. Također, takva nostalgija ima se danas smatra liberalima na Zapadu. Is-
trendova specifičnih za bivšu državu i njen i praktičnu svrhu legitimizacije današnje tinska je ljevica na umoru i njeno oživlja-
sistem. Jedan od tih trendova prvobitna elitističke ljevice, koja, svojatanjem svojih vanje, ako ga ikada i bude, bit će vjerovat-
je komunistička koncentracija političke prethodnika i baštinjenjem njihovih teko- no poduhvat sljedećih generacije koje će
moći kroz urbanizaciju partijskih kadro- vina, može donekle amortizirati svoju odro- je graditi na sasvim novim osnovama. n
va, što je također značilo i koncentraciju đenost od širih narodnih masa.
institucija te intelektualnih i kulturnih
resursa i uopće društvenog kapitala. Da-
našnji ljevičari gotovo su listom potomci
16 26/4/2018 STAV
