Page 57 - STAV broj 264

predstavnici prosvijećenih Bošnjaka. Naj-
istaknutiji među prosvijetljenim bošnjač-
kim begovima bio je Mehmed-beg Ka-
petanović Ljubušak (1839–1902), koji je
1891. godine počeo izdavati Bošnjak, prve
bosanske novine štampane latinicom. List
je izlazio sedmično 19 godina, promovirao
je vladavinu Habsburga, bio privržen kon-
ceptu bošnjaštva i otvoren prema evrop-
skoj kulturi. Kao i kod Sayyida Ahmada
Khana u Indiji, za Mehmed-bega bilo je
vrlo važno naglasiti da muslimanski Boš-
njaci mogu biti lojalni podanici katolič-
kih Habsburgovaca i usvojiti evropsku
kulturu, zadržavajući istodobno osebujne
karakteristike vlastitog načina života. To
je 1890-ih bilo važno pitanje jer su u to
vrijeme muslimani u drugim dijelovima
Balkana (Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj,
Rumuniji i Grčkoj) bili prisiljeni napu-
stiti svoje zemlje i preseliti se na preostale
osmanske teritorije.
U međuvremenu hrvatskim politič-
kim i kulturnim krugovima predrasude
prema muslimanima nisu bile tuđe. U
januaru 1886. godine zagrebački časo-
pis Obzor objavio je prijevod anonimne
antiislamske brošure pod nazivom Bo-
sanci Gegenwart und nachste Zukunft (Sa-
dašnjost i bliska budućnost Bosne). Glavna
teza bila je da muslimani nisu bili u sta-
nju prihvatiti evropsku kulturu, a samim
tim i austrougarsku vlast, te bi je stoga
trebalo protjerati iz Bosne. Samo mjesec
dana nakon objavljivanja ove brošure u
Hrvatskoj, Mehmed-beg Kapetanović
odgovorio je brošurom Muhamedanci
u Bosni, koja je brzo prevedena na nje-
mački jezik pod naslovom Wie denken
die Muhammedaner.
Mehmed-beg je odbacio stavove anoni-
mnog autora, “pripisujući im ili neznanje
učenjaka za svog duhovnog vođu s titulom posebnim propisom i uključivala je izda- ili fanatizam ili oboje”. Ponovio je kompa-
reisa. Njemu je trebalo pomagati nekoliko vanje murasala (pismo o autorizaciji) še- tibilnost islama i evropske kulture i pod-
alima i ovlaštenih za ocjenu kompetenci- rijatskim sudijama, imenovanje imama i sjetio Bošnjake da je vladala osmanska
je kandidata za više vjerske dužnosti i še- hatiba i nadzor nad mektebima. vlast nad Bosnom i zamolio svoje neisto-
rijatske suce. U novembru 1881. Pokra- mišljenike da prestanu živjeti u iluziji da
jinska vlada u Sarajevu potvrdila je da će ISLAM I EVROPSKA KULTURA će se Osmanlije vratiti. “Svi u ovom dijelu
zahtjev muslimanskog stanovništva biti Prvi susreti s evropskom kulturom svijeta znaju da se ono što je turska vlada
ispunjen. Diplomatski spor između Ha- pod habsburškom vlašću otvorili su boš- izgubila u posljednja dva stoljeća nikada
bsburške monarhije i Osmanske države njačkoj intelektualnoj eliti pitanje odno- neće ponoviti. Bosna bi mogla biti bilo što
oko toga ko je nadležan imenovati vjer- sa islama i evropske kulture. U početku je drugo, ali Turska nikad.” On je odbacio
skog poglavara Bošnjaka odgodio je ime- većina uleme zauzela poziciju odbacivanja. ideju migracije Bošnjaka u Tursku i zalo-
novanje reisa do 17. oktobra 1882. Mislili su da će Austrijanci u Bosni biti žio se za “nauku i obrazovanje” kao put
Habsburški monarh imenovao je Mu- samo privremeno i da će nakon toga sve za budućnost i napredak. To bi se moglo
stafu Hilmiju Hadžiomerovića, bivšeg sa- biti kao što je bilo u stara vremena. Me- postići jedino obrazovanjem prema “no-
rajevskog muftiju, reisul-ulemom. Članovi đutim, nakon 1878. godine, ništa se nije vom sistemu”, koji je u modernim škola-
njegovog vijeća bili su Hasan efendi Poz- vratilo obrascima otomanskih vremena. ma i poukama. Pored toga, Mehmed-beg
derac iz Cazina, Nuri efendi Hafizović iz Zajedničko odbacivanje evropskih nor- je mislio da Bosna ne bi trebala postati
Rogatice, Husein efendi Ibrahimović iz mi i institucija nije pružalo perspektivu “evropska zemlja”, budući da je “evrop-
Ljubuškog i Mehmed Nezir efendi Škaljić u budućnosti. Logična posljedica takvog ska” u svoje vrijeme bilo sinonim za “kr-
iz Sarajeva. Ovaj medžlis na čelu s reisom stava mogla je biti samo migracija ili šćanska”. Drži da bi Bosna trebala posta-
bio je ovlašten za “upravljanje musliman- marginalizacija. ti zemlja sposobna odgovoriti evropskim
skim vjerskim i duhovnim poslovima”. Drugo stajalište, selektivno usvaja- izazovima. Te su ideje razrađene i popu-
Njegova nadležnost kasnije je određena nje evropske kulture, postupno su razvili larizirane u časopisu Bošnjaci.

STAV 26/3/2020 57