Page 56 - STAV broj 264

DRUŠTVO

je potpisivanja sporazuma između Beča
i Istanbula, a upravo o tim i takvim do-
gađajima piše Mehmet Can, profesor na
International University of Sarajevo, u
svojoj knjizi Period Austro-Ugarske dina-
stije u Bosni, čije dijelove objavljujemo u
redovima koji slijede.

HIDŽRA ILI OSTATI
Promjene koje je Austro-Ugarska unije-
la u Bosnu bile su bez presedana u historiji
islama, kako u Bosni, tako i na Balkanu
općenito. Projekt modernizacije odvijao
se u kontekstu stranih, nemuslimanskih
pravila i složenih odnosa i ostavio je da-
lekosežan utjecaj na ekonomiju, društvo,
politiku i kulturu. Za muslimane su izazo-
vi bili višestruki. Najvažnije je bilo kako
održati živom muslimansku zajednicu
izvan islamske države? Kako se moder-
nizirati bez gubitka muslimanskog iden-
titeta? Kako svjedočiti islamu u Evropi?
Kako biti evropska nacija uz očuvanje veza
sa središnjim muslimanskim zemljama?
Jedno od najvažnijih pitanja bilo je
ostati u Bosni ili otići, najvjerovatnije ka
Franz Joseph u
Turskoj. Habsburška okupacija Bosne 1878. Sarajevu 1910. godine
godine Bošnjake je suočila s pitanjem ži-
vota unutar nemuslimanske države. Mogu SLUŽBA U NEMUSLIMANSKOJ VOJSCI gradonačelnika Sarajeva, također su po-
li ostati u svojoj domovini nakon što ju Kada je riješena dilema hoće li mi- zvali Bošnjake da prihvate službu u ha-
je okupirala nemuslimanska država ili su grirati ili ostati, Bošnjaci su se suočili bsburškoj vojsci.
se trebali preseliti na osmansko područ- s pitanjem sudjelovanja u strukturama U osmanskoj državi nemuslimanima
je? Ako ostanu, šta im je dužnost prema te katoličke države. Tadašnji su čelnici je bilo dozvoljeno organiziranje u vlastite
novim vlastima? Ta pitanja nisu bila te- shvatili da svoj status mogu popraviti konfesionalne organizacije. To je omogu-
orijska pitanja, nego pitanja od vitalnog samo sudjelovanjem u organima i insti- ćilo pravoslavcima, katolicima i Jevrejima
nacionalnog interesa. Svaki bošnjački tucijama Monarhije. Tako su Bošnjaci, da se lahko prilagode habsburškom režimu
pojedinac i porodica odgovarali su na ta koji su se donedavno oružjem odupirali uspostavljenom u Bosni nakon 1878. Novi
pitanja odlučujući hoće li ostati ili se ise- austrougarskoj vojsci, sada odlučili po- režim bio je utemeljen na načelu diferen-
liti. Oko 150.000 Bošnjaka doselilo se na stati njenim dijelom. U novembru 1881. cijacije vjerskih i političkih vlasti. Stoga
osmanske teritorije u razdoblju između Vlada Austro-Ugarske usvojila je vojni su i Bošnjaci morali naći institucionalno
1878. i 1918. Ostali su ostali u svojoj do- zakon kojim je svim Bosancima nalaga- rješenje za organiziranje svojih poslova po
movini, postepeno tražeći modus vivendi la obavezu rezerve u carskoj vojsci. Boš- istom principu. Ta se organizacija postu-
s Monarhijom. njaci i Srbi pobunili su se 1882. godine u pno razvijala tokom prve dvije decenije
Od 1878. do 1908. Bosna je pravno bila Hercegovini protiv ovog zakona. Pobu- vladavine Habsburga i uključivala je vjer-
dio Osmanske države pod okupacijom i njenici su tvrdili da su, unatoč okupaciji, sku upravu, vakuf, vjersko obrazovanje i
upravom dvojne monarhije. Od 1908. do Bosanci pravno još uvijek osmanski dr- šerijatske sudove.
1918. Bosna je bila dio Austro-Ugarske. žavljani i da ih nije moguće regrutirati Prva komponenta muslimanskog in-
Promjene u međunarodnom položaju u stranu vojsku. Pored toga, muslimani stitucionalnog organiziranja bio je ured
Bosne utjecale su na reakcije muslimana su pitali je li im dopušteno služiti u ne- reisul-uleme osnovan 1882. Ured je za-
na nemuslimansku vlast. Historijski za- muslimanskoj vojsci. mišljen na inicijativu habsburške upra-
pisi pokazuju nekoliko značajnih radova Odgovarajući na ovo pitanje, Mustafa ve koja je nakanila odvojiti Bošnjake od
koji su se bavili ovim pitanjem, a vjero- Hilmi Hadžiomerović, muftija iz Sarajeva, utjecaja Osmanske države, uključujući i
vatno najznačajniji bio je Risala fi al-hidjra izdao je fetvu kojom je pozvao Bošnjake da utjecaj najvišeg vjersko-pravnog autorite-
Mehmeda Tevfika Azapagića (1838–1918) se pridržavaju vojnog zakona. Tekst fetve ta sunitskih muslimana. U isto vrijeme,
iz 1886. godine kojim se protivio iselja- nije pronađen, ali je sadržaj reproduciran bošnjački dostojanstvenici suočeni s od-
vanju muslimana. Važno je podsjetiti da u korespondenciji austrougarskih službe- laskom osmanskih dužnosnika iz Bosne
su Azapagićevi stavovi bili u suprotno- nika u BiH 1880-ih tokom priprema za 1878. i prekidom svih veza s Istanbulom
sti sa stavovima osmanske uleme, koja je uspostavu muslimanske vjerske uprave. željeli su učvrstiti svoj položaj i osigurati
insistirala na iseljavanju muslimana, no Arhivski dokumenti pokazuju kako je izglede za nacionalni opstanak u tim pro-
Bošnjaci su ga mahom slušali i poslušali. Austrougarska vlada pokrenula izdavanje mijenjenim okolnostima.
Nakon aneksije 1908. godine, hidžra Boš- ove fetve, a Hadžiomerović je nakon toga Ohrabreni od habsburških dužnosnika,
njaka iz Bosne postepeno je zaustavljana 1882. godine imenovan prvim reisul-ule- u oktobru 1881. godine 27 uglednih sarajev-
i više nije bila masovna, ali migracija se mom u BiH. Ostali bošnjački uglednici skih Bošnjaka zatražilo je od Austrougarske
nastavila među Bošnjacima iz Sandžaka poput pisca Mehmed-bega Kapetanovi- vlade da za islamsko stanovništvo Bosne
Novog Pazara. ća i Mustafa-bega Fadilpašića, kasnijeg imenuje kompetentnog i dostojanstvenog

56 26/3/2020 STAV