Page 78 - STAV broj 264

KULTURA

bošnjačko biće. Knjiga se bavi temom satire i Stoga je vic generator općeg mišljenja ili vje- Evropi i svijetu. Ona omogućava i sagleda-
vica, načinima na koji su u periodu od 1878. rovanja karakterističnog za jednu skupinu vanje geneze pojedinih stereotipa o Bošnja-
do 1918. godine razumijevani i predstavljani ljudi i izražava odnos te skupine prema et- cima u Bosni i Sandžaku, što može biti za-
tada aktualni društveni procesi – što je samo ničkim, regionalnim, vjerskim, spolnim i nimljivo i istraživačima koji se bave našom
po sebi dragocjeno. Ipak, bavljenje ovom te- drugim skupinama i kategorijama. savremenošću. Neki od stereotipa, čini se,
mom otkriva i stereotipe tog vremena, jer Pored toga što nam omogućava uvid u nisu nestali, već su samo promijenjene forme
je vic najveći izvor stereotipa. Gledajući (i) načine konstruiranja šala prije više od jed- u kojima se pojavljuju danas. Sa stanovišta
jezično, vic je oblik prenošenja stereotipa u nog stoljeća, ova nam knjiga omogućava da teorije nacije, i to je jedan pokazatelj da su
čijoj se osnovi nalazi poopćavanje i uopćava- sagledamo kako su Bošnjaci bili tretirani Bošnjaci zaseban i jedinstven entitet među
nje određenih društvenih skupina ili pojava. u periodici drugih naroda na Balkanu, u svojom južnoslavenskom braćom. n

VAŽNIJE PERIODIČNE PUBLIKACIJE U BiH
DO KRAJA PRVOG SVJETSKOG RATA

Kada je riječ o periodičnim publikacijama u Bosni i Hercegovini, tekstova na dva jezika nije identičan, jer su tekstovi prilagođeni
one započinju 1850. godine. Ivan Franjo Jukić pokreće časopis Bo- u smislu samih informacija da one budu prilagođene za lokalno
sanski prijatelj (1850–1870), koji u tim prvim godinama funkcionira stanovništvo koje ne poznaje osmanski jezik, u odnosu na one
kao godišnjak koji najčešće sam Jukić popunjava, bilo sakupljačkim tekstove koji su na osmanskom, a koji su ponajviše bili namije-
radom iz oblasti usmene književnosti ili vlastitim tekstovima. Iako je njeni upravnim organima Osmanskog carstva. Periodične publi-
to prva periodična publikacija u Bosni i Hercegovini koja izlazi u kacije koje će uslijediti jesu Neretva (1875–1878), kao i najzna-
Sarajevu, ona se ne štampa na prostoru Bosne i Hercegovine, već čajniji časopisi periodične publikacije ovog razdoblja koji slijede
u Zagrebu, jer u to vrijeme još nije pokrenuta štamparska djelat- tronacionalnu nit.
nost na ovom prostoru. Tek 1865. godine sultanskim ukazom sva- Godine 1888. osniva se Zemaljski muzej i časopis Nada (1894–
ko sjedište ejaleta mora imati periodičnu publikaciju i mora imati 1903), časopis bosanskih Hrvata. Prije toga s izlaskom započinje
štampariju. To će, naravno, promijeniti informiranost bosanskoher- časopis Bosanska vila (1885–1914), koji je periodična publikacija
cegovačkog stanovništva, posebno Bošnjaka, iz jednostavnog ra- bosanskih Srba, a u posljednjoj deceniji 19. stoljeća pokreće se i
zloga što dobijaju prvi medij uopće. Ako se računa da je praoblik prvi bošnjački politički list pod imenom Bošnjak (1891–1910). Od
medija bio telal koji izlazi na čaršiju i ljudima govori šta je to novo dolaska austrougarske vlasti periodika postaje znatno ozbiljnija ne
u samom sjedištu sultanata, ovo je onda prvi formalni oblik nekog samo u smislu sadržaja časopisa već i u smislu tehnike štampe,
medija. Tadašnji namjesnik nad Bosnom jeste Topal Osman-paša, ilustracija... Bošnjaci sarađuju sa svim ovim periodičnim publikaci-
koji u Zemunu kupuje štampariju od jednog Jevreja, Ignjata Sopro- jama, objavljuju kako usmeno-književnu građu koju sakupljaju, tako
na, koji i sam dolazi u Sarajevo kako bi ljude poučio štamparstvu i vlastita književna pregnuća. 1900. godine počinje izlaziti i Behar
kako bi se pokrenuo prvi list u toj štampariji. (1900–1910), također bošnjačka periodična publikacija. Nešto
Prvi list koji tu izlazi jeste Bosna (1866–1878) i, kao i ostali listo- kasnije, od 1912. do 1914, kao i nekoliko mjeseci 1918. godine u
vi koji će ga naslijediti, a to su Bosanski vjestnik (1866–1867) i Mostaru u okviru izdavačke djelatnosti Mehmeda Bekira Kalajdžića
Sarajevski cvjetnik (1868–1872), bit će dvojezični, u kojima će izlazi list za književnost Bošnjaka Biser. Također, jedna od važnih
sadržaj biti na bosanskom i na osmanskom jeziku. Osmanski je- publikacija iz ovog razdoblja jeste i Zora (1896–1901), časopis
zik bit će štampan arebicom, a bosanski ćirilicom. Sadržaj ovih bosanskohercegovačkih Srba.

78 26/3/2020 STAV