Page 40 - STAV 74 04.08.2016

DRUŠTVO

i sve strahote koje su se desile našem na-
rodu i našoj državi”, opomenuo je Tokić ŠIŠIĆ: PISAT ĆU O KAZAZU
i kazao da se, i pored rezultata popisa, su-
očavamo s procesom otvorenog negiranja
bosanskog jezika na teritoriju RS-a. Mustafa Šišić, diplomirani politolog i politički analitičar, na tribini se osvrnuo i na nedav-
Tokić se osvrnuo i na činjenicu da je na dešavanja u medijima i napade na glavnog i odgovornog urednika magazina Stav.
u četirima kantonima Federacije BiH, “Ne mogu a da se čudom ne načudim kakve su sve bljuvotine i govor mržnje, koji je imao
u Posavskom, Zapadnohercegovačkom, sva obilježja medijskog atentata na glavnog urednika magazina Stav, iznijeli bošnjački
Hercegovačko-neretvanskom i Srednjo- intelektualci, posebno s tog Filozofskog fakulteta, na kojem niko ni s kim ne govori. Na-
bosanskom, bosanski jezik u službenim padnut je samo zato što se usprotivio i što je polemizirao s Nenadom Veličkovićem, čo-
dokumentima nazvan bošnjačkim jezi- vjekom koji je apsolutno nejasan, i što se usprotivio i jasno kazao da je Veličković na tom
kom. “To je nedopustivo i mislim da je njegovom skupu Jezik i (a)nacinoalizam djecu u Konjević-Polju nazvao nacionalistima.
tu prvenstveno odgovornost na onima Kao rezultat toga, dobio je takve uvrede, i ja se sad pitam kako to da niko, pored zakona
koji imaju vlast u kantonima. Na osnovu o kleveti, pored zakona o informiranju, pored udruženja novinara, nije reagirao na ovakve
ovoga možemo zaključiti da je problem bljuvotine. To su tzv. umišljeni akademski intelektualci koji su instalirani unutar bošnjač-
znatno širi i dublji nego što se to čini. kog korpusa i koji, ne znam iz kojih motiva, imaju cilj degradirati sve ono što je vezano za
Obaveza je politike da to pitanje rješa- bosanski jezik, a naravno i bosansku kulturu. Na prvom je mjestu Enver Kazaz, a ako me
va, ali je zadatak nauke da se ova stvar zdravlje i srce posluži, napisat ću nešto o tome.”
postavi na vrlo jasna stajališta”, poruču-
je Tokić i upozorava da je trenutna sli- maksimalno forsirati i epicentrirati kon- mora biti u funkciji toga”, poručuje s
ka našeg obrazovnog sistema u prilično cept bošnjačke medijevalistike od prvog ove tribine prof. dr. Mirsad Priganica.
lošem stanju: “Prije nekoliko sedmica, Budimira, dvjesto godina prije prvog Lingvist Jasmin Hodžić, uposlenik
tamam uoči godišnjice najvećeg strada- bosanskog bana, do današnjih vremena Instituta za jezik Sarajevo, objasnio je
nja bošnjačkog naroda u Srebrenici, u i do pojave predsjednika Alije Iztebego- kako je veoma važno naglasiti da, pored
Prijedoru je javno organiziran i završen vića. Ako odgojimo naše mlade generaci- činjenice da svi Bošnjaci govore bosan-
školski kviz za učenike srednjih škola, je na ovom fonu, da oni znaju ko su i da ski jezik i da više ljudi govori bosanski
gdje je na završnom takmičenju na pita- budu ponosni na svoje nasljedstvo, mi jezik nego što ima Bošnjaka u Bosni, svi
nje ‘ko je najveći heroj Prijedora’ treba- smo pobjednici. Mladi ljudi i građani Hrvati u Bosni ne govore hrvatski jezik i
lo odgovoriti ime i prezime ratnog zlo- općenito su identitetski nesvjesni. Iako da svi Srbi ne govore srpski jezik. “Od-
činca i jednog od najmasovnijih ubica mi forsiramo koncept Bosne, bošnjaštva nosno, više je Srba nego što je srpskog
koje je upamtilo 20. stoljeće. Moramo i bosanstva, oni još uvijek ne znaju i ne jezika i više je Hrvata nego što je hrvat-
biti svjesni da je to trenutna slika našeg osjećaju šta je to. Pored ovoga, moramo skog jezika. Oko 30.000 bosanskih Hr-
obrazovnog sistema.” akcentirati ljubav prema našoj državi i vata ne govori hrvatski jezik i oko hilja-
prema bosanstvu. To je nešto što inspi- du Srba ne govori srpski. Također, oko
ISKUSTVO IZ ŠVEDSKE rira i u tom konceptu treba njegovati 60.000 onih koji su se izjasnili kao ma-
“Mislim da se, pored svijesti o drža- koncept afirmacije i jačanja, i to ne samo njina govore bosanski jezik, tako da sve
vi i svijesti o jeziku, u osnovnim, sred- bosanskog jezika već i koncept bosanske skupa oko 100 hiljada stanovnika u BiH
njim školama i na univerzitetima mora države koji su uspostavili naši preci. Sve koji se nisu izjasnili kao Bošnjaci govore
bosanski jezik”, konstatirao je Hodžić.
Dr. Izet Muratspahić, autor i pre-
vodilac iz Uppsale u Švedskoj, insisti-
ra na tome da se u svemu moramo više
okrenuti budućnosti, a manje robovati
prošlosti. Kazao je kako u svemu nedo-
staje konkretno djelovanje i istaknuo
pozitivni primjer iz Švedske. “Mi smo
početkom devedesetih godina djelovali
na dva fronta. Prvi je bio uvjeriti šved-
sku kulturnu i znanstvenu javnost da bo-
sanski jezik zaista postoji. Nakon dvije
godine mukotrpnog rada, bosanski jezik
priznat je u svim institucijama i školama
u kojima se izučava kao slobodni pred-
met. Drugi je front otvoren čim su do-
seljenici počeli s djelovanjem i iskazali
svoje nezadovoljstvo kazavši da oni ne
žele prevodioce koji će prevoditi na srp-
sko-hrvatskom jeziku, već su zahtijevali
da prevode isključivo prevodioci na bo-
sanskom jeziku. Moram kazati da smo u
kratkom periodu riješili sve ove proble-
me, bosanski jezik trenutno se izučava
na Institutu za slavistiku, a izučavaju ga
i sva naša djeca koja žele učiti svoj ma-
ternji jezik”, rekao je Muratspahić. n

40 4/8/2016 STAV