Page 42 - STAV 74 04.08.2016

DRUŠTVO

“U Trebinju gradu”

PRINC SEVDAHA

U HERCEGOVAČKOJ

PRIJESTOLNICI

PJESME

Vrhunac koncerta bila je pjesma
Nedžada Salkovića Ne klepeći
nanulama, kojom je svojevremeno
pokorio i Bosnu i Hercegovinu, i
Jugoslaviju, i sve one zemlje i gradove
diljem svijeta u kojima je živjela

ovdašnja dijaspora. Sišavši s bine,
Nedžad je prišao parohu Tupanjaninu
i s njim otpjevao nekoliko taktova ove
dirljive i prelijepe pjesme koja je davno
sebi izborila status sevdalinke

Piše: Elis BEKTAŠ

olistički koncert Nedžada Sal- prijestolnice nadmeće se svaki grad i gra- nije ništa manji od onog kojim je prožeta
kovića, princa sevdaha, održan dić u Hercegovini, a to će nadmetanje, na Anabel Lee, čuvena pjesma još čuvenijeg
u sali trebinjskog Doma mladih radost pjesme i onih koji je vole, zauvijek Edgara Alana Poa. Od 1910. godine, kada
Su ponedjeljak 1. augusta, imao ostati bez pobjednika. Ali u toplu večer je Kuba u Glasniku Zemaljskog muzeja
je nešto dužu uvertiru no što je uobiča- ovog ponedjeljka Mostar, Stolac, Ljubuš- objavio notni i tekstualni zapis ove pje-
jeno, ali opravdanje za to pronaći ćemo ki... nisu se ljutili što je bajkovito Trebi- sme, ona je doživjela brojne interpretaci-
u činjenici da Trebinje dugo nije slušalo nje načas preuzelo titulu glavnog grada je, izmjene i skraćenja, ali je uvijek osta-
sevdah niti imalo priliku posjetiti neku hercegovačke pjesme, a drugi se muzički jala ono što je bila i u času svog nastanka
kulturnu manifestaciju na kojoj se go- izrazi svakako ne ljute što je sevdalinka – prefinjen i uzvišen izraz jedne kulture
vori, između ostalog, i o bošnjačkom proglašena njenom kraljicom. koja zna da ostajati vjeran sebi ne zahti-
kulturnom izrazu. Mladi je i simpatični Kada je Ludwig Kuba posjetio Trebi- jeva i zatvaranje u sebe.
glumac Nerman Mahmutović ovu večer nje 1893. godine, tu ga je dočekala dirlji-
otvorio prefinjenim pjesničkim tkanjem va pripovijest o Fati Zupčević, prelijepoj APLAUZ SRCEM I DUŠOM
velikog hercegovačkog i bošnjačkog pje- kćerki uglednog Trebinjca koju je podmu- Osjećajnost, duhovnost i estetski zor
snika Safvet-bega Bašagića. Ipak, nije kla bolest ugrabila pred ljubavlju. Preto- slovenskog juga, mističnog Orijenta i
rodno Nevesinje ovog poetskog plemića čena u pjesmu, sudbina lijepe Fate osta- sunčanog Mediterana, spojili su se u sev-
ono na šta prvo pomislimo kada je riječ o vila je stranca udivljenog i potresenog u dalinci tako skladno da se skoro možemo
Hercegovini i njenoj pjesmi. Za ulogu te isti mah. A kako i ne bi, kada njen naboj čuditi zašto ona ne uživa popularnost

42 4/8/2016 STAV