Page 71 - STAV 74 04.08.2016

“Ti doista nećeš moći samnom izdržati”

HERETIČNOST STILA

SAMEDINA KADIĆA

“Musa i Hidr”, Samedin Kadić; Centar za napredne studije,
Sarajevo, 2016. godine

Piše: Hamza RIDŽAL
hamza@stav.ba

njiga Musa i Hidr Samedina Ka- kur’anski ajet Kadić objašnjava mišljenjem šuti, znanje pita. Mudrost je subjektivna,
dića zbirka je eseja napisanih u Muhjiddina ibn Arebija, drugi pasusom znanje se želi objektivizirati. Mudrost je
rasponu od nekoliko godina. Te- iz Kunderinog romana ili referencom iz skromna, znanje samouvjereno. Musa je
Kmatsku disperzivnost devet eseja Borgesove priče, a Itala Calvina tumači samouvjeren − samouvjeren kada tvrdi
koji ulaze u njen sastav ujedinjuje specifi- hadisom. Samo u rijetkim rečenicama či- da ‘neće zastati’ prije cilja, samouvjeren
čan stil i nesvakidašnji pristup bogatom talac može razlučiti šta autor zaista misli kada zapitkuje, on do kraja vjeruje u svoje
naslijeđu sveukupne svjetske pismenosti. i koje tumačenje odabire kao svoje. Sve je sposobnosti”, piše Kadić, koji kroz cijelu
Kadić pisano naslijeđe tradicionalnih svedeno (ili uzdignuto) na nivo sveopćeg knjigu, čini se, nastoji iznaći modele go-
pravnih škola, racionalista, sufijske gno- Teksta kao ajeta Božije prisutnosti. Stoga vora mudrosti i šutnje znanja.
ze i zapadnoevropskih pjesnika i filozofa se autora teško može optužiti za heretičnu Kadićevi eseji ne teže objašnjenju svi-
tretira kao deridovski shvaćen znak koji misao, ali može za heretičan stil. jeta sa svrhom uvođenja smisla. To je teo-
u beskonačnoj igri odgode značenja tek Čitati kazivanje o hazreti Hidru i Mu- loškim tekstovima inspirirana književnost
upućuje na druge znakove, a ne na ono sau, a.s., kao književni tekst, pisati o nji- i filozofija, dostatna sebi samoj. Oni su
što se njime želi označiti. ma kao o likovima jednog nesvakidašnjeg potraga za maglovitim dubinama jezika,
“Želio sam ostati minimalan musliman, narativa, a ne zanemariti pritom činjenicu uživanje u onom mogućem, nagoviješte-
vjerovati u Boga uprkos teolozima. (...) da su oni dio sakralnog teksta koji se ne nom, neizrecivom, riječju – užitak u tek-
Želio sam napisati knjigu o islamskom smije tumačiti bez opreznosti na koju ne stu. Upravo zbog toga, treba biti oprezan
vjerovanju ne isključujući nijedan konzu- obavezuje književna kritika – to je sušti- s njima. Čitalac koji traga za konačnim
mirani kulturni žanr, nijednu pripadnost; na Kadićevog rada. Esej Musa i Hidr nije odgovorom i Istinom neće u knjizi Musa
forsirati hibridnost, kontrapunktnost; slučajno odabran za naslov ove knjige. i Hidr otkriliti vrata spoznaje. Čak će biti
prezentirati čitalačko nomadstvo. Zao- “Hidr tri puta ponavlja Musau da ništa zbunjen izostankom konačnog zaključka,
bići onu najneukusniju od svih podjela ne pita jer je mudrost ‘nesaopćiva’. Musa, varijacijama mogućnosti, priznanjem ne-
među autorima: na vjernike i nevjernike. kojeg vodi znanje, uporno pita. Mudrost moći pred krupnim pitanjima te(le)ologi-
Knjigu u kojoj bih spojio sve intimno i je. Kadić daje prednost užitku u simetriji
važno bez razlike o kojem je mediju ili Kadićevi eseji ne teže nad žudnjom za istinom, razigravanjima
autorima riječ. Ključno je bilo izbaciti nad apologijom. Attarov stih: “Planine
didaktičke dionice, pisati bez povlačenja objašnjenju svijeta sa su se zaledile od straha pred Njim”, ili
čitaoca / slušaoca za rukav. Iznaći narativ svrhom uvođenja smisla. Rumijev “Digni ruke ako želiš da budeš
u kojem se ne bi tragalo za posljednjom To je teološkim tekstovima podignut”, piše Kadić, ne trebaju tumača
riječju ili pravim putem; bez glagolskih jer ništa ne naređuju. Toliko je poetskog
oblika ‘mora’, ‘treba’, ‘preporučuje se’; inspirirana književnost i blaga koje u tami tekstova žudi za svojim
izvan halala i harama; gdje se ne bi ra- filozofija, dostatna sebi kolekcionarima, toliko sirovih, elemen-
zrješivale dileme, tek vježba iz stila: flo- samoj. Oni su potraga tarnih slika, toliko tekstualnih puteva
berovski bištiti suvišne riječi. Ne uvodi- za maglovitim dubinama kojima su i drugi hodili, ali nisu zastajali
ti nikoga u islam, ne podastirati, da me da ih pomno osmotre. Za razliku od njih,
Allah spasi, dokaze”, piše Kadić u uvodu. jezika, uživanje u onom Kadić se otisnuo narativnim dionicama
Paradoksalnost Kadićevog rada ogle- mogućem, nagoviještenom, sakralnih i profanih tekstova u potrazi za
da se u pokušaju pisanja knjige o vjerova- neizrecivom, riječju – užitak ljepotom i samorazumijevanjem. Stoga,
nju koja objedinjuje međusobno isklju- onima koji zapitkuju tražeći konačan od-
čiva vjerovanja, nikad pomirene stavove u tekstu govor ne preporučujemo Kadića za vodiča
učenjaka različitih provenijencija. Jedan jer s njim doista neće dugo izdržati. n

STAV 4/8/2016 71