Page 36 - STAV broj 175
P. 36
politika
Republičkosrpski antifašizam
DANE LUKAJIĆ
“ANTIFAŠIST”,
A NE ZLOČINAC
Dane Lukajić nije bio zapovjednik logora Manjača, kako su prenijeli
mediji u regiji. Bio je šef tima za sigurnost tog logora i neformalni
zamjenik komandanta. Među dokaznim je materijalom i dokument
od 31. januara 1992. godine koji potvrđuje njegovu poziciju u
hijerarhijskoj strukturi komandiranja, u kojem on “Komandu 1.
krajiškog korpusa” izvještava o pripremama za razmjenu 58
ratnih zarobljenika
Piše: Sudbin MUSIĆ naročito po vjeri i načinu života koji se uvidjeti svoju pogrešku, pa iz nužnog zla
ne razlikuju od onog u bilo kom turskom institucionalno uokviriti djelovanje jed-
Pored Bihaćke republike, Sandžak gradu. Pitam vas, drugovi, kako ćemo iz- nog naroda, nastavljajući kontinuiranu
je u jednom trenutku tokom Dru- graditi besklasno društvo na takvim te- jugoslavensku politiku guranja Bošnja-
gog svjetskog rata bio toliko snaž- meljima? Moje mišljenje je nikako. Da ka u strogo kontrolirane okvire konfesi-
no uporište partizanskom antifa- bismo to postigli, mi moramo svaku stopu onalne skupine kojoj će tek sedamdese-
šističkom pokretu da je i sam Josip Broz naše zemlje očistiti od korova i nazadnih tih priznati osobenost i ravnopravnost.
Tito razmišljao da sjedište Predsjedniš- elemenata.’ (...) Likvidaciju narodnih ne-
tva AVNOJ-a premjesti u Novi Pazar. I prijatelja ćete obavljati tajno, noću ili u Već od 1975. godine stvar je bila više
ne samo u Sandžaku, partizanski antifa- ranu zoru na onom polju na kraju grada nego jasna. Pandorina kutija otvorena
šistički pokret u najvećoj je mjeri posvuda koje se zove Hadžet; gde su padale save- je novim Ustavom SFRJ, a Brozovom
uživao podršku lokalnog muslimanskog zničke bombe.” smrću 1980. godine i put u nepovrat. Iz
stanovništva jer je, barem na početku, i nekadašnjih najvećih marksista, kakav
dok mu je trebao, garantirao punopravne PRESVLAČENJE DRESOVA je svojevremeno bio Vojislav Šešelj, i ko-
vjerske slobode i zaštitu. munista, kakvi su bili Tuđman i Miloše-
Po istom uzusu, povedeni istim ideja- vić, preko noći su izrasli implementatori
Bilo kako bilo, okončanjem Drugog ma, takvih “antifašista” bilo je i drugdje, projekata najgorih fašističkih ideologija
svjetskog rata, svirepim ubistvima i žrtvo- pa su okončavanjem Drugog svjetskog rata, nakon Drugog svjetskog rata. Tu i tamo
vanjem utjecajnijih bošnjačkih lidera, pa oslobađajući dio po dio teritorije Bosne bi se pojavio kojekakav reformista oko
i iz antifašističkog pokreta u Sandžaku, i Hercegovine, usput i masakrirali veliki kojeg su se okupljali neki od danas pre-
poput Rifata Burdžovića Trše, te u konač- broj nedužnih bošnjačkih civila gdje su poznatljivih nasljednika ideologije pret-
nici i gašenjem ZAVNOS-a, započeta je god stigli, ali i pripadnika drugih naroda. hodno spomenutog dvojca. Jer, naime,
surova likvidacija Bošnjaka u Sandžaku. Sjećanja na taj detalj naše historije bila i od nekadašnjeg komuniste današnji
su do devedesetih godina prošlog stoljeća predsjednik manjeg bh. entiteta Repu-
Omer Turković, autor djela Pazarski pokrivena velom tajne. blika Srpska Milorad Dodik izrast će u
šehidi, navodi detalje tajnog sastanka nove reformistu Ante Markovića, pa će, kao
partizanske antifašističke vlasti. “Sastanak Guranjem pod tepih historijskih či- tada nešto umilniji i milostiviji reprezen-
je otvorio Voja Leković riječima: ‘Drugovi, njenica, protiv čega se pobornici mira i tant bosansko-srpske separatističke elite,
ja sam zadužen ispred Oblasnog komiteta suživota u najvećoj mjeri zalažu, kako bi urgirati da se tokom ljeta 1992. godine
da objasnim naredbu koja je prispjela iz se, naime, iz istih razloga spriječio neki iz koncentracionog logora Omarska u
Centralnog komiteta. Da biste me bolje novi sukob u budućnosti, živjela je jedna Banju Luku dovede prijedorski sekretar
razumeli’ – nastavio je Leković – ‘reći ću država i sistem u njoj usko vezan za lik SDA Mevludin Sejmenović, kako bi ga
vam da grad u kom se nalazimo nije na i djelo Josipa Broza Tita. I sam će Broz
Bosforu, ali je oduvijek bio mali Stambol.
Ne samo po arhitekturi, džamijama... već
36 12/7/2018 STAV
