Page 17 - STAV broj 152
P. 17

stajališta

                                              ZVUČI LOGIČNO

                                              Jedno važno podsjećanje uz Dan sjećanja
                                              na žrtve holokausta

                                              Zašto je Derviš Korkut,
                                              spasilac Hagade,
                                              morao biti kažnjen
                                              Derviša Korkuta, istanbulskog i sorbonskog studenta, kustosa
                              Piše:           Zemaljskog muzeja koji je smogao snage i hrabrosti da spasi
                              Enes Ratkušić   Hagadu, ličnim primjerom svjedočeći antifašistički stav, narodne
                                              su vlasti po završetku Drugog svjetskog rata proglasile saradnikom
Dan sjećanja na žrtve holokaus-               okupatora i osudile na višegodišnju robiju
             ta, odnosno stradanje Jevreja
             u Drugom svjetskom ratu ši-      izvjesnom smislu predstavljena kao rasad-     hvale, kontekstualizirajući ih kao dokaz
             rom svijeta obilježava se 27.    nik antifašizma. Najviše se zato zvanično     multietničkog bića Bosne i dokazane
januara. Ovaj je dan, naravno, obilježen      obavještenje koje je srbijanski vlastodržac   antifašističke tradicije, zaboravljajući ili
i u Sarajevu, glavnom gradu zemlje koja       Milan Nedić uputio Adolfu Hitleru u ko-       nerado spominjući šta se zbivalo nakon
je u 15. stoljeću Jevrejima pružila utoči-    jem ga obavještava da u Srbiji više nema      završetka rata?! A o čemu se to šutjelo i
šte nakon njihovog progonstva iz Špa-         Jevreja izbjegavalo zvanično spominjati.      još se uvijek dovoljno ne govori? Dakle,
nije. Obilježavajući tužno sjećanje, su-      Upravo je ovu činjenicu namjerno prešu-       Derviša Korkuta, istanbulskog i sorbon-
dionici sarajevskog skupa u Jevrejskoj        tio šef srpske diplomacije Ivica Dačić, koji  skog studenta, kustosa Zemaljskog mu-
općini nisu propustili priliku podvući        je u UN-u otvorio izložbu “Jasenovac”, a      zeja koji je smogao snage i hrabrosti da
veliku ulogu Bošnjaka Sarajeva u spaša-       koja je, umjesto komemorativnog sjeća-        spasi Hagadu, ličnim primjerom svjedo-
vanju svojih komšija te je u svijet otišla    nja na žrtve holokausta, poslužila za novi    čeći antifašistički stav, narodne su vlasti
fotografija muslimanke Zejnebe Harda-         krug hrvatsko-srpskih polemika. No, to je     po završetku rata proglasile saradnikom
ge, koja svojom odjećom prikriva žutu         oprobana taktika srpske diplomatije koja      okupatora i osudile na višegodišnju robi-
zvijezdu svojih susjeda porodice Kabi-        vazda tuđe grijehe preuveličava, a svoje ili  ju?! Kažnjen je jer je vlastiti antifašistički
ljo, kako ne bi došli u nemilost ustaškog     potpuno prešućuje ili maksimalno uma-         podvig odbio verificirati ulaskom u Par-
režima. Tim povodom, na svom profilu          njuje. Strahujući da bi istina o stradanju    tiju. Za njega je taj antifašistički akt bio
na Twitteru šef delegacije Evropske unije     Jevreja u Nedićevoj Srbiji mogla izaći na     demonstracija moralnih, a ne ideoloških
u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wi-         vidjelo, Dačić se čak i na prijemu kod        uvjerenja, s čim se komunisti, naravno, ni-
gemark zapisao je: “Zbog toga Sarajevo        pape Franje otvoreno suprotstavio svim        kako nisu mogli pomiriti, a kamoli složiti.
uvijek treba da nastoji da održi i njegu-     pokušajima revizije historije.                Ono što su komunističke vlasti mini-
je svoje živo naslijeđe kao multietnički i                                                  mizirale, odnosno protumačile na “dru-
multikulturalni evropski grad.”                   Najzanimljiviji čin odnosa Bošnjaka       gačiji način” dodjeljujući mu tamnicu u
                                              prema Jevrejima najsnažnije se očitovao       Zenici, Jevreji, međutim, nisu zaboravili. I
     Sličnih primjera u Sarajevu tokom        u spašavanju Hagade, tog knjižnog bise-       ne samo da nisu zaboravili nego su, zahva-
Drugog svjetskog rata bilo je napretek.       ra i simbola identiteta Jevreja u BiH. No,    ljujući visokom vrednovanju Korkutove
No, takve primjere nije bilo odveć poželj-    svi detalji tog hrabrog čina još su uvijek,   hrabrosti, njegovim potomcima, tokom
no spominjati, pogotovo izdvajati heroj-      iz već spomenutih razloga, široj javnosti     posljednjeg rata koji se vodio na terito-
stvo pripadnika naroda kojem je nakon         ostali gotovo nepoznati. Baš zato, valja se   riju bivše Jugoslavije, ponudili utočište u
Drugog svjetskog rata, uprkos iznimnom        prisjetiti svih zbivanja, pune istine veza-   Izraelu. Sudbina tog velikog čovjeka tre-
doprinosu oslobodilačkoj borbi, dodijeljen    ne za njeno spašavanje, jer ona je, malo      bala bi, zbog svega naprijed rečenog, biti
bezimeni status. Jevrejske su žrtve tako,     je reći, dramatična. Riskirajući vlastiti     opomena svima. Ona bi trebala poslužiti
uz ideološko odobrenje komunista, kao         život, kustos Zemaljskog muzeja u Sara-       kao model ponašanja, iskrene afirmacije
nove vlasti, uglavnom vezane za Jaseno-       jevu Derviš Korkut, uz saglasnost tadaš-      vrijednosti multietničkog života. Kor-
vac. Na taj se način zločinačka hipoteka      njeg direktora spomenute ustanove Joze        kutov primjer, također, na najbolji način
objesila o vrat isključivo NDH, čiji su       Petrovića, spasio je Hagadu sklanjajući je    svjedoči da je istinski humanizam prije
stravični zločini nad Jevrejima neospor-      na sigurno. Tim je hrabrim činom Kor-         svega moralno, a ne ideološko pitanje, ma
ni, kao što je neosporan i Jasenovac kao      kut osujetio namjeru Hitlerovog generala      o kakvoj ideologiji da se radilo. Huma-
simbol ustaške genocidne politike. Pro-       Johana Fortnera, koji je lično u Zemalj-      nizam, odnosno antifašizam ne trpi bilo
blem je što se prikrila jedna užasna činje-   ski muzej došao s ciljem da je oduzme iz      kakve ideološke uzurpacije i svojatanja,
nica o stradanju Jevreja u Srbiji, koja je u  muzejske zbirke.                              koja su u najvećoj mjeri uzrok današnjih
                                                                                            problema i nesporazuma.  n
                                                  Na račun tog hrabrog čina, nakon go-
                                              tovo polustoljetne šutnje, danas svi iznose

                                                                                            STAV 1/2/2018 17
   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22