Page 38 - STAV broj 152
P. 38

politika

Operacija “Maslinova grana” kao moguća prekretnica
tursko-američkih odnosa

Sjedinjene Države
između NATO saveznika
i drumskih razbojnika

Antiterorističkom operacijom protiv PKK/YPG-a poremećen je status
quo u kojem SAD sjede na dvije stolice. Amerika je prinuđena da
odluči ko joj je (strateški) više “prirastao srcu” – NATO saveznik ili
banda drumskih razbojnika, trgovaca narkoticima, oružjem i ljudima

                          Piše:                   podršku Kurda koje je pretendirala pred-         Turski predsjednik
                             Bojan Budimac        stavljati. Presudni razlog tome leži u njenoj    Recep Tayyip Erdoğan s
                                                  staljinističko-maoističkoj ideologiji, koja je,  načelnikom Glavnog štaba
D Twitter: @BojanBB                               najblaže rečeno, nekompatibilna sa svjeto-       Turskih oružanih snaga
           a je istina prva žrtva rata, prastari  nazorima velike većine kurdskog naroda.          generalom Hulusijem
           je klišej. Međutim, kada je riječ o    “Za narod, uprkos narodu” – kemalistički je      Akarom u komandom centru
           antiterorističkoj operaciji “Masli-    poklič koji je PKK u potpunosti prihvatio.       operacije “Maslinova grana”
           nova grana”, istina je ubijena ra-     Prvih šest godina postojanja potrošila je na     u provinciji Hatay u blizini
 nije. Lažno i u neku ruku monstruozno            eliminaciju svih kurdskih političkih rivala,     tursko-sirijske granice
 izjednačavanja Kurda i tzv. Radničke partije     odnosno političara i organizacija koje su se
 Kurdistana (PKK) i/ili njenih ogranaka,          političkim (nepotrebno reći – nenasilnim)
 prakticirano godinama od štampe i poli-          putem borile za poboljšanje položaja Kurda
 tičara, ubilo ju je. Ono što se sada dešava      u Turskoj. Taj položaj u vrijeme državne po-
 mrcvarenje je njenog leša.                       litike nasilne asimilacije i negiranja posto-
                                                  janja etničke raznolikosti Turske svakako
     Zapravo, kada se pogleda nešto duži          nije bio jednostavan. Međutim, odricanje
 period, Kurdi imaju tu nesreću da su u           od osnovnog muslimanskog identitetskog
 inostranstvu percipirani kroz prizmu             sloja nije bila cijena koju je većina Kurda,
 simplifikacija (zapadne) štampe, tako da         stisnuta između dviju (slične) ideologija,
 su svojevremeno, zavisno od trenutačne           bila spremna platiti. Zulum partije nad ci-
 situacije ili potreba, izjednačavani s De-       vilnim (kurdskim) stanovništvom, te ma-
 mokratskom partijom Kurdistana (KDP),            sakri poput onog u selu Pınarcık 1987. go-
 Patriotskom unijom Kurdistana (PUK) ili          dine (žrtve 30 civila, od čega, 16 djece i 6
 sa spomenutom PKK. Da su KDP i PUK               žena), koji je samo jedan od mnogih sličnih
 vodili kurdsko-kurdski, dakle građanski          od 1984. godine, nisu doprinijeli privlač-
 rat davnih devedesetih prošlog stoljeća,         nosti PKK-a.
 samo je (“nepotreban”) zbunjujući, pa
 stoga i zaboravljeni detalj. Međutim, ta             PKK nije uživao podršku Kurda tada,
 pojednostavljenja nemaju sva istu težinu,        a ni sada je ne uživa. Jedan od PKK li-
 pa je izjednačavanje Kurda s PKK-om (ili         dera veterana Murat Karayılan, osvrćući
 njenim ograncima) daleko na vrhu politi-         se nedavno na neuspjeh “opštenarodnog
 čarsko-novinarskog beščašća.                     ustanka” 2015. godine u intervjuu za ra-
                                                  dio Dengê Welat otvoreno kaže: “Nismo
     Osnovana prije četrdeset godina, PKK –       pridobili narod.”
 “radnička” partija u zemlji u kojoj nije bilo
 “radničke klase” vrijedne spomena, da tek            U smislu položaja Kurda, ovaj kratki
 ne govorimo o regiji koja je imala namjeru       historijski osvrt odnosi se na pluskvam-
 da se otcijepi od Turske – nikad nije imala      perfekt. Počev od 2000. godine, napuštena
                                                  je državna politika asimilacije i mnoga su
                                                  kolektivna prava (nezamisliva u vrijeme te
                                                  politike) osvojena. No, bitno je reći da se
                                                  to desilo unatoč, a ne kao koncesija PKK

38 1/2/2018 STAV
   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43