Page 63 - STAV broj 152
P. 63

Omer Đug                                     Vildana Alibabić                            Azra Skender

o čemu šira javnost nije dovoljno upozna-    plodova kestena, te naučno-istraživački       što iz njegovih panjeva rastu mladice i to
ta. Riječ je o bolesti koja napada keste-    rad i razvoj na zaštiti šuma od raka ke-      ga je spasilo od potpunog izumiranja na
novo stablo i zahvata sve njegove pore,      stena i drugih bolesti”, pojašnjava Ðug.      ovim prostorima. Ali vrijeme je da ozbilj-
uslijed čega dolazi do njegovog sušenja.                                                   no pristupimo rješavanju ovog problema.
To je pandemska gljiva (Endotia parazi-          Pored okruglih stolova koje, uglavnom,    Trebalo bi raditi na projektima izgradnje
tica) koja je desetkovala kestenove šume     organiziraju krajiški pčelari i podizanja     plantaža kestena kako bi se on izvukao iz
širom svijeta.                               svijesti od strane akademske zajednice i      šume, jer su plodovi šumskog kestena sit-
                                             lokalnih medija, gotovo da nema konkret-      niji od onog njivskog. Kesten je otporna
    Ekonomista Omer Ðug smatra da je         nih mjera zaštite i unapređenja trenutnog     šumska zajednica i pretrpio je mnoge na-
veoma važno da se oblast uzgoja i eksplo-    stanja u krajiškim kestenovim šumama.         pade među kojima je glavni onaj čovjekov
atacije šuma pitomog kestena objedini i      Jusuf Bajrektarević, savjetnik načelnika      koji ga nekontrolirano siječe, zatim rak
posmatra jedinstveno, te organizira na       Cazina, smatra da je razlog to što lokalne    kestena i osa šiškarica koja se pojavila u
najpogodniji način s tehnološkog, eko-       zajednice nemaju zakonsku mogućnost da        posljednje vrijeme. Grad Cazin podržava
nomskog, vlasničkog i ekološkog aspekta      upravljaju šumskim gazdinstvom koje je        pčelare i njihove napore koje ulažu u po-
ne zanemarujući specifičnost kraja i uku-    u nadležnosti federalnih institucija.         gledu zaštite kestenovih šuma. Međutim,
pne interese javnog i privatnog sektora.                                                   lokalne zajednice Cazin, Bužim i Velika
                                                  “Kesten i kestenova šuma su Božiji       Kladuša nisu u mogućnosti sami zaštititi
    “Najbolji oblik poslovne organizaci-     dar koji je dat Bosni i Hercegovini kao       kestenove šume, niti intervenirati u smislu
je bio bi formiranje dioničkog društva s     prirodni resurs koji se slabo koristi, a      novih zasada kestenovih sadnica, jer su te
javno-privatnim partnerstvom i korpora-      šansa je za naš razvoj i nova zapošljava-     šume u isključivoj nadležnosti Federalne
tivnim upravljanjem. U želji da se zaštita,  nja. Ovdje u Cazinu često imamo okrugle       uprave za šumarstvo”, kaže Bajrektarević.
uzgoj i eksploatacija šuma pitomog keste-    stolove koje organiziraju cazinski pčelari,   Stručnjaci ističu da je upravo ovo sad
na sagledava i tretira u cjelini, a imajući  na kojima izlažu eminentni stručnjaci u       vrijeme najbolje da se krene u proces
u vidu potrebe za dinamičnijim razvo-        cilju podizanja svijesti u pogledu zaštite i  zaštite i unapređenja kestenovih šuma.
jem lokalne zajednice i šireg okruženja,     unapređenja kestenovih šuma. Potreban         Kada šuma počne listati i davati plodo-
poslovni centar u startu bi obuhvatio tri    je sistemski pristup kako bi se kesten za-    ve, nemogući su ozbiljniji radovi na či-
područja djelatnosti: uzgoj šuma pitomog     štitio i proširila njegova proizvodnja. Upr-  šćenju njenih bolesnih stabala i zasađi-
kestena s pristupom da se siječe samo ono    kos teškom stanju u kestenovim šumama i       vanje novih.  n
što pospješuje njihov kvalitet, razvoj i     bolestima s kojima se ova plemenita bilj-
prirast, što veća vlastita prerada drveta i  ka suočava, kesten se sam obnavlja tako

                                                  Posljedica
                                             djelovanja ose

                                                    šiškarice

                                                                                                          STAV 1/2/2018 63
   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68