Page 61 - STAV broj 152

predstavnicima iz svake općine, tretiraju Osušilo se drvo Zatim, on je velikih dimenzija i jako je
teme koje se tiču pčelarstva, među kojima zahvaćeno rakom teško manipulirati tehničkim radnjama
je i kesten kao plemenita biljka na kojoj jer je riječ o veoma visokim stablima. Ako
se temelji proizvodnja meda u Unsko-san- Sve su druge voćke oplemenjene, izvađene bismo radili sistematski da se uvoze sorte
skom kantonu. Kesten je važan dio prošlo- iz šume i uzgajaju se u plantažnim zasadi- kao što su španske, francuske i italijanske,
sti Krajine, a i isto tako ima važnu ulogu ma. Istraživala sam kako proizvesti sadnice onda bismo radili na oplemenjivanju ke-
za njenu budućnost. Krajina se još naziva i kestena i kako se on može uzgajati. To bi stena u širim razmjerama, a to ne može
‘zemljom kestena’ upravo zbog rasprostra- bilo od velikog značaja za uzgajivače ke- raditi pojedinac. Mora se šira društvena
njenosti ove biljke na njenom području. stena koji ga uzgajaju zbog ploda. Velika zajednica pozabaviti tim problemom jer je
Osim za pčelarstvo, kestenov plod vrlo je korist od toga bila bi i za pčelare koji od pitanje kestena bogatstvo svih nas i, kad
značajan za Krajinu i njene građane jer njega proizvode izuzetno kvalitetan med bismo ozbiljno pristupili ovom problemu
mnogi ostvaruju prihode od njegove pro- koji je poznat i na evropskom tržištu. Riječ i prestali ga posmatrati kao šumsko stablo
daje. U posljednje vrijeme suočavamo se s je o tome da putem sadnje i intenzivnog i šumsko drvo, a preveli ga u oplemenjeni
institucionalnom nebrigom prema keste- oplemenjivanja možemo povećati proi- kesten i uzgajali ga kao voćku, onda bismo
nu na području Unsko-sanskog kantona. zvodnju meda od kestena. Ako je riječ o imali dvostruku korist koja bi se ogledala
Apeliramo na sve institucije da učine napor generativnom razmnožavanju, opet ćemo u plodovima i cvjetovima.”
kako bi se taj odnos popravio. Ohrabruju dobiti neke greške u samom uzgoju jer
određeni projekti, kao što je projekt pre- se za takav kesten, koji se razmnožava iz
kogranične saradnje ‘Milion stabala keste- sjemena, mora čekati da prvi put prorodi.
na’, u kojem učestvuju Poljoprivredni za-
vod Unsko-sanskog kantona, općine Velika
Kladuša i Bužim, a iz Hrvatske učestvuju
općine koje se nalaze u ovom pograničnom
prostoru. Ovaj projekt može biti primjer
kako u budućnosti tretirati kesten od za-
štite, komercionalnog uzgoja do eksploa-
tacije i korištenja u privredne svrhe”, kaže
Nisvet Jusić, predsjednik Skupštine Saveza
pčelara Unsko-sanskog kantona

U borbu za očuvanje kestena u Krajini
uključili su se i akademski krugovi kako
bi na stručan način i putem istraživanja
ukazali na moguća rješenja.

Azra Skender, profesorica na Bioteh-
ničkom fakultetu u Bihaću, posvetila je
godine svog života istražujući načine i
mogućnosti uzgoja ove biljke: “Kesten se
kod nas još posmatra kao šumska vrsta.

STAV 1/2/2018 61