Page 60 - STAV broj 152

DRUŠTVO

Krajiške općine ne mogu same sačuvati autohtono prirodno bogatstvo

Vapaj za spas

kestenovih šuma

Udruženje pčelara brendiralo je krajiški kestenov med, a ono što bi trebalo uraditi u narednom
periodu jeste dobijanje oznake izvornosti po kojoj bi određene specifičnosti ovog meda bile
prepoznatljive i, kao takve, neponovljive na bilo kom drugom području. Potrebno je uložiti više
truda radi očuvanja kestenovih šuma kako bi se med dobiven od kestena iz ovog dijela Bosne i
Hercegovine proizvodio i u budućnosti, kaže doc. dr. Melisa Oraščanin

Piše: Fahrudin VOJIĆ skromna. Nije se ovom prirodnom fak- skroman plod, a drvna masa nepodesna i
toru i resursu posvećivala odgovarajuća za loženje i za daljnju preradu.
Na području Unsko-sanskog kan- i dovoljna pažnja. Čak se jedno vrijeme
tona, tačnije u općinama Cazin, razmišljalo i o potpunoj sječi i zamjeni POTREBNA ZAJEDNIČKA AKCIJA
Bužim i Velika Kladuša, nalaze ovih šuma bijelim i crnim borom, što je,
se najveća šumska područja pito- nasreću, u naučnim krugovima brzo na- Usamljeni vapaji pojedinih udruže-
mog kestena u Bosni i Hercegovini. To su pušteno, ali osmišljena valorizacija kvali- nja nisu dovoljni da se loše stanje u ke-
autohtone šume veoma značajne za eko- teta pitomog kestena nikada nije urađena. stenovim šumama popravi prije nego što
logiju i habitus ovog područja. Nažalost, Nikada u javnom i privatnom sektoru nije ih izgubimo. Lokalni borci za zaštitu ke-
dosadašnja evaluacija i valorizacija bila je urađen cjelovit pristup uzgoju, razvoju i stena u Bosanskoj krajini ističu da je za
eksploataciji kestena. Dugo se pothra- to neophodna pomoć države i viših nivoa
njivala i dilema o pristupu kestenu kao vlasti u čijoj se nadležnosti nalaze i šume.
šumskoj vrsti ili kao voćki, jer se dobivao
“Općinska udruženja pčelara koja
su udružena u kantonalni savez, s

60 1/2/2018 STAV