Page 57 - STAV broj 152

Ne bih se usudio reći da sam naučio bosanski velika da su se suprotstavljali silama kao što su Rimljani i kr-
jezik. To bi bila loša usluga ljudima koji ga staši, koji su nastojali homogenizirati stanovništvo. Iz rata u rat
podučavaju. Ono što se desilo jeste da sam ja koji su vođeni protiv naroda Bosne i Hercegovine mogli smo vi-
pokupio ulični govor. Jedan od mojih prijatelja djeti Bosance i Hercegovce kako se brane ispoljavajući principe
iz Sarajeva to zove “čaršijski dijalekt” hrabrosti, viteštva, poštovanja za čovjeka i zaštite slabih. Tokom
posljednjeg rata srpske snage pokušale su ugroziti i zatrti sve te
Jedan od mojih prijatelja iz Sarajeva to zove “čaršijski dijalekt”. principe koje su Bosanci i Hercegovci njegovali stoljećima. Ali,
Slušao sam Bosance kako pričaju i s vremenom sam pokušavao čak ni jedna od najjačih armija u Evropi nije mogla slomiti bo-
da ih oponašam. Kroz pokušaje i greške – većinom greške – po- sanskohercegovački duh. Zemlja nije kapitulirala i nije popustila
kupio sam dovoljno da bih mogao govoriti. Nakon što sam po- pod valom ultrafašističkog nacionalizma koji joj ponovo prijeti.
čeo izučavati historiju, moj se vokabular povećavao. Morao sam Bosna i Hercegovina oduvijek je bila, i uvijek će biti, multikon-
pročitati bezbroj tekstova, članaka i publikacija na bosanskom fesionalna zemlja u kojoj se poštuju religijske različitosti. Slave
jeziku. Lista literature za drugo izdanje ima više od 300 stavki. se dva bajrama, dva božića, jevrejski praznici i još mnogo toga.
Ipak, ne poznajem gramatiku, tako da nisam u stanju pisati na Ona je svetište za vjernike svih vjera. Trenutni val fašizma uba-
bosanskom jeziku. Ne znam kako da konjugiram niti poznajem čen u BiH izvana samo je prolazna anomalija. To je kratkotraj-
vaše “padeže”. Iako dosta toga razumijem, uključujući i mnoge ni treptaj u dugoj i bogatoj historiji naroda ove zemlje. Jednog
forme humora, još imam poteškoća sa sarkazmom i s poezijom. će dana svi stanovnici Bosne i Hercegovine shvatiti da ste svi vi
Jezik sam prvo pokupio od moje supruge i jedne gospođe koja Bošnjaci, bez obzira jeste li muslimani, katolici, pravoslavci, je-
je s njom bila u kampu. vreji, budisti, ateisti, agnostici, ili ste neke druge vjeroispovijesti.
Kada sam 1993. godine dostavljao humanitarnu pomoć u skla- Vaša budućnost obećava, čak i s nefunkcionalnom strukturom
dište u Bugojnu, ljudi koji su ga vodili pitali su me želim li dati kakvu je Dayton uspostavio u vašoj zemlji. Razlike koje su de-
intervju lokalnoj radiostanici. Pristao sam i išli smo uživo. No- finirane Daytonom jesu umjetne i, kao takve, imaju ograničen
vinarka me je zamolila da govorim na bosanskom pa sam na nje- životni vijek. Vijek Bosne i Hercegovine datira unazad do naj-
na pitanja odgovarao koristeći vještine koje sam naučio slušaju- ranijih stanovnika Evrope i nastavit će trajati do posljednjih
ći suprugu i druge dame u izbjegličkom kampu. Počeo sam da dana čovječanstva. U predgovoru drugom izdanju moje knjige
govorim stvari koje sam čuo da one govore, kao što je: “Ja sam dr. Silajdžić piše da je Bosna i Hercegovina “autentično pluralno
prošla kroz Vrbanje”, “Saznala sam u Splitu da je Bugojno pod društvo, koje, čak i oštećeno, i dalje odražava ono čemu Evropa
blokada...” Ispostavilo se da je cijeli grad čuo emisiju – zarobio stremi da bude”. Bosna i Hercegovina izvorna ja pluralistička
sam publiku – doslovno, jer su tada bili pod blokadom. Svi su se zajednica. Ja sam privilegiran što imam priliku izučavati lekcije
smijali, posebno djeca. Sljedeći su me dan djeca imitirala. Poslije koje ta zajednica nudi. n
intervjua su mi napokon objasnili da bosanski jezik ima rodove.
Na kraju mi se novinarka zahvalila što sam donio namirnice i
osmijeh u njen grad. Osjećao sam se počašćeno s obzirom na to
da se sve to dešavalo tokom užasnog rata.

STAV: Šta želite poručiti ljudima koji žele da opstane ideja Bosne
kao zemlje različitosti i suživota?
MIRZA: Bosna i Hercegovina bila je utočište čovječanstvu to-
kom perioda dužeg od 24.000 godina. Od prvih ljudi, koji su
prije posljednjeg ledenog doba ušli u Evropu, pa do evropskog
autohtonog stanovništva koje se tu sklonilo poslije posljednjeg
ledenog doba, prostor Bosne i Hercegovine pružao je utočište i
zaštitu svojim stanovnicima od prirodnih i čovjekom uzrokovanih
katastrofa. U 800. godini pr. n. e., kada su Iliri imigrirali u regi-
ju, nastanili su se u današnjoj BiH. Kada su Slaveni pobjegli od
ropstva u 5. stoljeću, pronašli su utočište u Bosni i Hercegovini.
Kada su Obri napali plemena oko današnje BiH u 6. stoljeću, ta
su plemena pronašla sigurnost u BiH. U 9. stoljeću, kada je kralj
Posavine Ljudevit sklapao primirje s Slavenima, skup je održan
u BiH. Kada je bio izdan od Slavena i morao bježati iz svog car-
stva – pobjegao je u Bosnu. U 10. stoljeću, kada su Dalmatinci i
Slaveni bili pod prijetnjom Bugara, kralj Tomislav okupio je voj-
sku u Bosni i Hercegovini kako bi se suprotstavio caru Simeonu
u borbi poznatoj kao “bitka na bosanskim visoravnima”. Kada
su Ćirilo i Metodije tražili način da kazuju kršćansku liturgiju
na lokalnom jeziku, njihovi učenici učili su glagoljično pismo
poznato kao bosančica. Kada je stara slavenska crkva tražila da
proširi utjecaj, usvojila je bosanski dijalekt kako bi mogla do-
prijeti do masa. Kada su Jevreji protjerani iz Španije u 15. sto-
ljeću, sigurnost su pronašli u Bosni. Kada su Hrvati i Srbi skla-
pali mir poslije Drugog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina je
bila tu za njih.
Bosna i Hercegovina zemlja je u kojoj su kraljevi poput Tvrtka
I štitili religijske slobode. Njihova vjera u različitost bila je tako

STAV 1/2/2018 57