Page 49 - STAV broj 219

STAV: Kada Bošnjaci dolaze u Kanadu i pojedinci i familije dolaze zbog nemo- u monografiji našeg džemata, nastojali
kako se počinju organizirati? gućnosti da u vlastitoj zemlji nađu po- kroz redovna predavanja i distribuciju
PAŠANBEGOVIĆ: Kad govorimo o ise- sao. Inače, kanadski Bošnjaci, naseljeni raznih materijala buditi svijest kod na-
ljenim Bošnjacima općenito, treba reći predominantno u Torontu i gravitiraju- šeg naroda.
da je bošnjački egzodus nešto što u kon- ćim gradovima južnog Ontarija, porije- Kad su, kao posljedica rušenja Berlinskog
tinuitetu traje blizu stoljeća i po i da je klom su iz skoro svih dijelova stare do- zida, počela politička previranja u zemlja-
bio uzrokovan skoro isključivo ratovima i movine, a ponajviše iz onih koji su pod ma komunističkog bloka, što je dovelo
političkim pritiscima. Počeo je s najavom genocidnom tvorevinom poznatom kao i do prvih demokratskih izbora u Bosni
aneksije Bosne od strane Austro-Ugarske RS. Srazmjerno mnogo je Banjalučana, i Hercegovini, ali i pogoršanja unutar-
sredinom druge polovine 19. stoljeća, a Prijedorčana, Dobojlija, ali poprilično i njih međunacionalnih odnosa, situacija
svoju kulminaciju doživio je ranih 90-ih Mostaraca, koji su doživjeli sličnu sudbi- je nalagala drukčije djelovanje. Odmah
prošlog stoljeća, kad je, zbog srpsko-cr- nu pod nekadašnjom kvislinškom tvore- smo se uključili u te procese, uspostavili
nogorske i hrvatske agresije, Bosnu i vinom poznatom kao Herceg-Bosna. Nije sistem informiranja i osnovali Odbor za
Hercegovinu prisilno napustila trećina zanemarljiv ni broj bošnjačkih doselje- pomoć Bosni. Tokom agresije težište na-
ukupne bošnjačke populacije. Većina je nika koji su došli u Kanadu prije ili po- šeg djelovanja bilo je na pomaganju od-
iselila u zapadne zemlje Evrope, skandi- slije posljednjeg rata protiv naše zemlje. brane zemlje, skupljanju i slanju huma-
navske zemlje, SAD i Kanadu. nitarne pomoći i prihvatanju prvih većih
Što se tiče iseljavanja u Kanadu, prvi STAV: Kako su se Bošnjaci organizira- skupina naših izbjeglica. Već osnovano
Bošnjaci došli su u ovu zemlju desetak li u Kanadi prije agresije na domovinu i humanitarno društvo (Bosnian-Canadian
godina poslije Prvog svjetskog rata. U jesu li spremno dočekali dešavanja to- Humanitarian Association, BCRA) pred-
toku i neposredno poslije Drugog svjet- kom agresije? vodilo je kampanju pomaganja. Nakon
skog rata njima se pridružila nešto veća PAŠANBEGOVIĆ: Bez obzira na to zaustavljanja rata i potpisivanja Dejton-
grupa političkih emigranata koji su bje- kada i odakle je ko od Bošnjaka doselio skog mirovnog ugovora, trebalo je prila-
žali od progona domaćih vlasti zato što u Kanadu, u njihovom prihvatanju i or- goditi rad novim okolnostima i u džema-
su, tobože, sarađivali s “domaćim i stra- ganiziranju nismo pravili razliku. Nasto- tu i u BCRA.
nim okupatorima”. I u decenijama koje jali smo svima pomoći koliko se moglo i Višestruko uvećana bošnjačka populaci-
su uslijedile, pa sve do agresije (1992– oko smještaja i posla, kao i integriranja ja u Torontu i okolnim mjestima južnog
1995), dolazili su pojedinci i manje gru- u džemat i kanadsko društvo. Ontarija, ali i šire u Kanadi, kao i činje-
pe onih koji su se plašili za svoju sigur- Pored vjerskih i raznih drugih aktivno- nica da pod kišobranom džemata nećemo
nost, ali sve više i oni koje su s njihovih sti, organizirali smo i naša sijela kako bi- moći okupiti sav naš svijet u ovom dijelu
ognjišta pokrenuli ekonomski razlozi. smo u nama prihvatljivoj atmosferi oku- dijaspore, s obzirom na to da mnogi sebe
Kasnih sedamdesetih prošlog stoljeća pljali naš narod, našu omladinu i držali ne vide u vjerskoj instituciji, inicirali smo
bošnjačka kolonija u Kanadi tek je bila ih podalje od ružnih mjesta kao što su još 1996. godine svebošnjačke susrete u
blizu broja od oko 150 porodica, koje su birtije, kockarnice i slično. Na tim smo cilju povezivanja naših zajednica s pro-
većim dijelom bile okupljene oko Islam- sijelima, kako je to opširnije navedeno stora SAD-a i Kanade, a nekoliko godine
ske bratske zajednice i uglavnom proju- poslije, 1999. godine, na Četvrtom
goslavenski orijentirane. Stariji emi- susretu Bošnjaka, opet u Torontu,
granti, koji su se nacionalno osjećali pokrenuli i inicijativu za osniva-
Bošnjacima, mnogo prije toga već su nje Kongresa Bošnjaka Sjeverne
bili uvezani u organizaciju poznatu Amerike. Kongres je formiran na
kao Udruženje kanadskih Bošnjaka. Osnivačkoj skupštini u Chicagu u
Njihovo organiziranje bilo je mogu- ljeto 2000. godine i postao je pokre-
će jedino kroz džemat kao interes tačka snaga za buđenje bošnjačke
koji je skoro svima, bez obzira na nacionalne i državotvorne svije-
neka neslaganja, bio zajednički. sti. Nažalost, kasnija unutarnja
Proces osnivanja džemata počeo podvajanja i podjele umanjili su
je 1977. godine, kada sam ja, kao snagu Kongresa, uslijed čega je i
prvi imam iz tadašnje Jugoslavi- rad osjetno splasnuo. Na sreću,
je, došao za ramazan. Institut za istraživanje ratnih
zločina, koji je poslije osnovan
STAV: Iz kojeg dijela naše do- na inicijativu profesora Emi-
movine Bošnjaci najviše pristi- ra Ramića, veoma je uspješno
žu u Kanadu? popunjavao nastali vakuum u
PAŠANBEGOVIĆ: Već sam domenu nacionalnog, uz upo-
nešto rekao o periodima u ko- redne vrijedne rezultate u bor-
jim su zabilježeni dolasci Boš- bi za širenje istine o onom što
njaka u Kanadu. Bilo je to se u nedavnoj prošlosti dogo-
nekoliko godina prije anek- dilo u Bosni i Hercegovini i
sije BiH od Austro-Ugarske primjetne rezultate u borbi
i trajalo je sve do agresije za pravdu.
susjeda od 1992. do 1995. Što se tiče odnosa među
U postdejtonskom periodu našim svijetom, pa i rela-
do danas priliv bošnjačkih cija Bosna i Hercegovina –
useljenika nije bio zna- Sandžak, treba reći da u dže-
čajniji, iako još traje jer matu BIZ Gazi Husrev-beg,

STAV 23/5/2019 49