Page 51 - STAV broj 191
P. 51
Traži se, dakle, formula evropeizma. Inače, nasuprot domaćem dualizmu i došljačkoj
S već postojećim potencijalima – mislilo triangulaciji, u modu je najednom ušla jednina. Sve
se tako – mnogo je lakše do cilja stići kul- je – Jedno. Polovi jedinstvenosti jednakovrijedne su
turom nego materijalnom proizvodnjom. cjeline. Znači da jedan dio cjeline neotklonjivo utječe
U svijet poći, dakle, kulturom. U odaja- na odgovarajući dio druge cjeline. Žitelji Bosne su
ma čardaka ispisivati rime i ritmove, a u “pravovjerni” jednovjerci. Fatih je “mnoštvenost” domaće
Beču i Pešti stjecati iskustva i postupno stvarnosti sveo na jedinstveno prvotno biće
ostavljati prve tragove.
i imena. Kad to nije išlo bez poteškoća, Misle neki Srbi: neka ‘Turci’ samo putu-
“Bilo je uvijek ljudi koji su se dizali začuo bi se glas druge spontanosti. ju!” – Dom, broj 3, 1901.
visoko iznad svoje okoline i svojim djeli-
ma zadužili potomstvo da im čuva uspo- Ima riječ Antun Radić. U franjevačkom samostanu u Fojni-
menu”, pisao je dr. Bašagić u djelu Boš- “Iz Bosne se sveudilj još sele naši mu- ci godine 1913. napisani su i ovi reci do-
njaci i Hercegovci u islamskoj književnosti. slimani u Carigrad i Aziju. Jedne srpske bre namjere:
novine pažljivo broje svaku familiju koja
Poetska mlađarija insistira na pripada- se seli i kao da se tome vesele. Čuje se “Moramo zaboraviti stare rane kada
nju islamu, a istodobno ističe bošnjačku da srpska banka iz Zagreba kupuje ono nas svu jednokrvnu braću mora spajati
kulturu i političku ukorijenjenost u bh. zemljište što naši muslimani ostavljaju. ljubav u zajedničkoj domovini koju svo-
prostoru, što je uveliko civiliziran, de- joj vjerskoj snošljivosti i slozi moramo
mokratski i tolerancijom obojen potez. voditi sve boljim danima.”
Na bezbroj načina varira se misao da je
prvo i najpreče živjeti u miru, skladu i Aludirajući na famu o duhovnoj za-
prijateljstvu s komšijama bilo koje vjere ostalosti Bošnjaka, sin Ljudevita Gaja
Vladimir piše:
“Vama se čini Bošnjak ili Hercegovac
kano čovjek gluhonijem koji je od nasilja
ogluhnuo i od čuda i barbarstva onijemio.
Ali se pazite, sinovi ostarjele Evrope, kad
ovaj čovjek svom dušom svojom očuje gla-
sove vjekovnog jezika svoga, kad progovori
gorostasnim stresom i govorom, kano što
teče gorostasna rijeka! Svi ćete se čudom
začuditi. A on će biti slavom pobjednik!”
U literaturi bošnjačkih “začinjavaca”
uveliko se osjeća utjecaj predstavnika mla-
dog građanstva Hrvatske Augusta Šenoe.
Paralelno s literarnim iskustvima novi-
jih traženja, egzistiraju i stari istočnjački
žanrovi: kasida, ilahija, rubaija, gazel. Iz
sevdalinki je izranjao neki drugi, nepo-
znat, a tajanstven svijet neke nove duhov-
nosti. Zapadnjaci su nastojali približiti se
istočnjačkoj osjećajnosti i religioznosti,
pri čemu bi, dakako, ostali Evropljani.
U poeziji i kratkoj prozi osjećao se šapat
muslimanskih legendi i blagougodnih
povijesnih sjećanja. Kulturni i javni
poslenici okupljeni oko listova Behar,
Biser, Gajret i drugih vlastitih izdanja
ljubav prema domovini ističu kao izuzet-
no značajan dio vjere. Poetski trenutak,
znači, mora biti prilagođen skladu odnosa
dviju suprotnosti. Ako se hoće inkorpo-
rirati realizam u pozornost čulnosti kon-
pletativne naravi, pisana riječ se, iako na
drugačiji, tvrđi način, mora vratiti veliča-
nju ljubavi, jednakosti, pravde, slobode,
dobrote, milosrđa, sažaljenja, vjernosti i
hrabrosti. U tim se djelima osjeća miris
mahala. Ne dijele ih ideologije ni vjere,
samo bašče. Vjere dijele nužno vlasništvo
zidova i kapidžika, a ne filozofija različi-
tosti. U odnosima prema komšijama bilo
koje svećeničke melodije sve je svedeno
na ljudsku mjeru. Istina, Evropa jeste
STAV 1/11/2018 51
