Page 52 - STAV broj 191

DRUŠTVO

misaona os svijeta, u nju niko ne dira,
ali tamo se ne nazire tajna sudbina čo-
vjeka u ukupnosti svjetskih sila. Gdje je
drama uzajamnih odnosa između Boga
i Čovjeka? Književna mladost naviješta
čitavo klupko zagonetki i proturječnosti.
Bošnjak nije imao industrijsku revoluci-
ju i nije ubrzao ritam proizvodnog stroja,
ali svojom uzdržljivosti i blagošću prema
suživotnicima umije unijeti pomirenje
u kasapnicama evropske proturječnosti.
Vrijeme je da neko zaviri u tu mračnu,
zlokobnu dubinu ljudske duše.
Iako mladi talenti još uvijek tumara-
ju bojnim poljima prošlosti, ne znači da
uspješno ne nadvladavaju različite eta-
pe traženja.
Izuzetno je značajna pojava književnog
tandema Osman-Aziz. Osman Nuri Hadžić
i Ivan Miličević, skoro vršnjaci, mladići
slične radoznalosti, obrazovanja, talenta,
može se reći, udružili su pera da bi zajed-
ničkim osvjetljenjima sjenčili novonastalo
doba. Uskoro im se pridružuje slavna ple- Muslimanski pisci ističu da nisu nikakvi Azijati, nisu
jada stvaralaca slične leksike, morfologije,
sintakse. Premda nije nestao utjecaj orijen- došljaci, nisu nikome ništa dužni. Oduvijek pripadaju
talne komponente duhovnog naslijeđa, već podignutoj razini kulture življenja. Neizmjerna je ljubav
se primjenjuje slobodniji zahvat erotskog prema Bosni, svojevrsnom raskrižju svjetova, pa je čuvanje
senzibiliteta koji, udružen s čulnošću i
zagonetnošću istočnjačkih pripovjedaka, svjetski relevantnog prostora i čast i dužnost. Bošnjak ne

ostvaruju posve nov pristup ljubavi kao može živjeti bez poezije, bez istine svoje povijesti, bez
obliku nadvladavanja osamljenosti. Iako
je pokornost sudbini bila najbitnija crta slobode obilježene bogatstvom vlastite tradicije, prije
duhovnog lika bošnjačke svijesti i literar- svega i nadasve bez spoznaje svoje moralne i etičke

nog procedea, čovjek je postupno prestao vrijednosti. Život njihove kulture stvar je tisuće godina
postojati u sablaznima i iskušenjima ne-
prestanih podvala kosmičkog neba i ljud-
skog zemnog dna. Vjerovatno je tada mladi Knjiga nije više simbol duhovne krepo- Dakako, u društvenom kontekstu. Posred-
pisac počeo zanemarivati grubo sjenčenje sti nego aktivistička poluga društvenog stvom snažnog talenta i eruptivne naravi
konflikta tradicionalnog dvoboja i Sotone, napretka. Do Kikića, može se reći, na ci- Hasana Kikića, oplođene impulsivnošću
svjetlosti i tame, života i smrti. jeni su bile knjige ugođaja, sentimenta, a jednog maga Miroslava Krleže, doći će
Nastaje povijesna drama čovječije sud- njegovom prozom počinje prodirati nešto do osude tradicionalizma koji sluganski
bine u literaturi naših mentaliteta bez lo- što je Hegel nazivao: pravo biće čovjeka djeluje samo kultu prošlosti radi prošlo-
kalne aprioristike. Moderna književnost je njegova akcija. Savremena znanost ma- sti same. Tek tada nastaje žešće koleba-
prelazi u okrilje maštovitosti životnih tematizira realnost. Neka mi bude dopu- nje između slike o sebi i slike koju vam
situacija. Opisivanje događaja iz jednog šteno reći: tek se Hasanom Kikićem i fi- drugi upućuju.
davno završenog vremena pripadalo je lozofom Safetom Krupićem u hrvatskoj Ne znam kako će ko doživjeti poda-
epigonstvu. Tužaljka nad zemljom Bo- prijestolnici otvoreno izražava bošnjačka tak da je u austrougarskom dijelu Evro-
snom preobrazila se u aktivistički kredo začuđenost evropskim duhom, što se buni pe živjelo petnaestak nacija jedna pokraj
Hasana Kikića, da spomenem samo njega, protiv svega pa i protiv samog sebe, tek se druge, svaka sa svojom osobitošću, te da
iako mi je na srcu više Zija Dizdarević. evropskim duhom nešto podređuje, negira. se među njima nađoše i talentirana ime-
na bošnjačkog porijekla. Uloga kulture
Aludirajući na famu o duhovnoj zaostalosti Bošnjaka, od izuzetne je važnosti jer ona obliku-
je čovjeka kao sebesvjesno biće i prema
sin Ljudevita Gaja Vladimir piše: “Vama se čini Bošnjak tome ljudi imaju pravo ostati tamo gdje
ili Hercegovac kano čovjek gluhonijem koji je od nasilja su rođeni. Bošnjački pisci vjerovatno su
baš time stali na svoje noge, time su po-
ogluhnuo i od čuda i barbarstva onijemio. Ali se pazite, stali svjesni sebe, time su postali možda
sinovi ostarjele Evrope, kad ovaj čovjek svom dušom svjesniji svoje tradicije, kulture i na kra-
svojom očuje glasove vjekovnog jezika svoga, kad ju opstanka svog naroda. Sve te knjige
kultura su u službi samoprepoznavanja.
progovori gorostasnim stresom i govorom, kano što teče Kultura, kao što je poznato, ima prirod-
gorostasna rijeka! Svi ćete se čudom začuditi. A on će biti nu unutarnju težnju putom nadilaženja

slavom pobjednik” osloboditi se svojih ograničenja i putom
težnje ka univerzalnom. n

52 1/11/2018 STAV