Page 73 - STAV broj 421

u mnogim zemljama za očuvanje svoje
kulturne baštine. Ove organizacije pružaju
platformu za okupljanje Bosanaca, ali zadr-
žali su čvrste veze sa svojom domovinom.
Mnogi podržavaju svoje porodice i zajed-
nice u Bosni i Hercegovini novcem, dona-
cijama ili drugim oblicima podrške. Sve
su češći slučajevi da dijaspora ulaže novac
u poslovne projekte u Bosni i Hercegovini.
Ukupni tekući transfer novca koji je
dijaspora poslala u Bosnu i Hercegovinu
u 2021. iznosio je nešto više od četiri mili-
jarde maraka (dvije milijarde eura), podaci
su Centralne banke BiH. Godinu ranije taj
iznos bio je nešto više od tri milijarde ma-
raka. Prema službenim podacima, u prvih
devet mjeseci 2022. godine dijaspora je u
BiH poslala 2,61 milijardu maraka. Inače,
dijaspora je od 1998. do kraja 2021. godi-
ne službenim kanalima poslala u BiH više
od 60 milijardi maraka. Međutim, procje-
njuje se da je iznos novčanih doznaka iz
dijaspore od rata naovamo iznosio najma-
nje 100 milijardi maraka, a najvjerovatnije
i dvostruko više od službene statistike, i to
putem „neformalnih“ novčanih transfera
ili „iz ruke u ruku“, koji nisu registrirani
u platnom prometu.
Dijaspora hrani svoju rodbinu u Bosni
i Hercegovini, ali igrački hrani i fudbalsku
reprezentaciju svoje domovine. Generacija
S druge strane, Anel Ahmedhodžić iz koja je otišla na Svjetsko prvenstvo u Bra-
engleskog Sheffield Uniteda i Dennis Hadži- zilu bila je mahom sastavljena od izbjeglič-
kadunić, igrač španske Mallorce, igrali su ke djece i svoj je zenit doživjela upravo te
zajedno u omladinskim selekcijama Šved- 2014. godine. Sada bi se moglo desiti da dje-
ske. No, kada je stiglo vrijeme seniorskog ca rođena u dijaspori odvedu zemlju svojih
fudbala, obojica su promijenila sportsko predaka na Evropsko prvenstvo, mada je,
državljanstvo i zaigrali za BiH u seniorskoj sudeći po načinu na koji Faruk Hadžibegić
konkurenciji. Protiv Islanda je svoju prvu vodi nacionalnu selekciju ljeto u Njemačkoj
utakmicu u dresu reprezentacije BiH odi- veoma daleka, neizvjesna opcija.
odlučili igrati za reprezentacije drugih ze- grao vezni igrač italijanske Rome Benjamin No čak i da se desi takav rasplet događa-
malja, najčešće za Hrvatsku ili Srbiju. Na Tahirović. On je rođen 2003. godine u šved- ja, on otkriva jednu mučnu činjenicu, a to je
posljednjem Svjetskom prvenstvu koje je skom gradu Spanga, a prije dolaska u Romu da Bosna i Hercegovina ne daje kvalitetne
odigrano u Kataru nije bilo reprezentacije nastupao je za švedske klubove Djursholm igrače za nacionalni tim. U omladinskim
BiH, ali su tamo igrala četvorica Bosanaca i Vasalunds. Šveđani su ga vidjeli u svom se selekcijama klubova radi loše, igrači se
i Hercegovaca. U dresu Hrvatske nastupi- timu u narednim godinama, no Tahirović gube na prelazu iz juniorskog u seniorski
li su Dejan Lovren (Zenica), Josip Šutalo se odlučio za zemlju svojih roditelja. fudbal, u domaćem se prvenstvu još uvijek
(Čapljina) i Ante Budimir (Zenica). Četvrti „Za mene nije bilo sumnje za koga ću „talentima“ i „prospektima“ smatraju igrači
igrač na Svjetskom prvenstvu koji je rođen da nastupam. Moja želja je bila dres repre- stari 21 ili 22 godine, oni koji su već mora-
u BiH bio je Srđan Babić, Banjalučanin koji zentacije Bosne i Hercegovine. Kada su se- li imati stotinjak prvenstvenih utakmica u
je nosio dres Srbije. lektor Faruk Hadžibegić i direktor Zvjez- nogama i već gledati ka inozemstvu.
Ovih je dana srbijanski selektor Dra- dan Misimović pričali sa mnom, svidio mi Infrastruktura je loša, užasna, imamo
gan Stojković najavio da bi Orlovi uskoro se program koji su mi predstavili. Također, ogroman problem nestručnih kadrova i tre-
mogli dobiti vrijedno pojačanje. Riječ je o ovo je reprezentacija koja ima kvalitetne nera koji su tu zato što su nekada bili igrači i
Adrianu Malešu (21), igraču milanskog In- igrače i sretan sam što sam dio toga“, izja- sve dok ne stasa nova generacija stručnjaka,
tera na posudbi u švicarskom Baselu. Maleš vio je Tahirović na predstavljanju u Zenici. modernih shvatanja, teško da će se bilo šta
je rođen u Luzernu, ali njegovi roditelji su Bosanskohercegovačka dijaspora ra- promijeniti. Na Nogometni savez ne treba
porijeklom iz BiH. Do sada je nastupao za sprostranjena je u mnogim zemljama Evro- se osloniti, oni svoju nesposobnost doka-
omladinske kategorije reprezentacije Švi- pe, Sjeverne Amerike, Australije i drugih zuju iznova i iznova, oni već osam mjeseci
carske, ali po svemu sudeći, u budućnosti dijelova svijeta. Prema nekim procjena- mijenjaju travnjake ne nekoliko ovdašnjih
će nastupati za Srbiju. Tokom dvogodišnjeg ma, izvan Bosne i Hercegovine živi oko stadiona i još taj projekt nisu okončali, a
mandata Dragana Stojkovića u reprezenta- dva miliona Bosanaca i Hercegovaca. To je svaki teren koštao je više od dva miliona
ciju Srbije su došli Lazar Samardžić, Srđan živa zajednica koja je zadržala jake kultur- maraka. Do tada, do nekih boljih vremena,
Babić, Stefan Mitrović i Mile Svilar, svi ro- ne veze sa svojom domovinom. Osnovali moramo se oslanjati na dijasporu kao vrelo.
đeni van granica Srbije. su društvene organizacije i kulturne centre Ali svako vrelo jednog dana presahne. n

STAV 31/3/2023 73