Page 56 - STAV broj 359

DRUŠTVO

Bijeli most – simbol
i osmanskog i
sadašnjeg Vranja

Nekadašnje sjedište nahije i kadiluka

ŽAL ZA MUSLIMANSKOM

KASABOM VRANJE

Benedikt Kuripešić u putopisu iz 1530. godine navodi da se Vranje sastojalo od grada (tvrđave) i
varoši. Riječ je o tvrđavi koju danas srpsko stanovništvo naziva Markovo Kale, a varoš je podgrađe,
odnosno stari dio današnjeg Vranja. Kasaba Vranje tada je imala 35 muslimanskih i 33 kršćanske
kuće. Muslimani u Vranju ostaju većinsko stanovništvo do kraja osmanske vladavine.

Piše: Esad RAHIĆ Vranje tada je imala 35 muslimanskih i 33 klisure). Dervendžije su u zamjenu za vr-
kršćanske kuće. U Vranju su muslimani bili šenje ove službe uživale određene poreske
većinsko stanovništvo do kraja osmanske povlastice i oslobađane su od odlaska u
straživanja poznatog makedonskog tur- vladavine, odnosno do 1878. godine. Vranje vojne pohode.
kologa Aleksandra Stojanovskog nepo- se razvija u kasabu orijentalno-balkanskog
bitno pokazuju da je Vranje s okolinom tipa. Takvu fizionomiju imat će sve do kraja HAJDUČIJE, EMIGRACIJE, RAZARANJA
Ipotpalo pod vlast Osmanskog Carstva osmanske vlasti. Doktor Edward Braun, član kraljevskog
1427. godine, u vrijeme osvajačkog pohoda Vranjska tvrđava imala je dizdara (zapo- engleskog društva, bio je u poslanstvu koje
sultana Murata II, kada je formirana nahija vjednika tvrđave), ćehaju (njegov zamjenik), je 1699. godine išlo osmanskom sultanu.
Vranje. U 16. stoljeću Vranje i šira okolina imama (što govori da je u tvrđavi sigurno Na tom putu prošao je i kroz vranjski kraj
postaju dio Ćustendilskog sandžaka i Ru- postojala džamija) i druge funkcionere, za- opisujući meandre rijeke Veternice. Istakao
melijskog ejaleta ili beglerbegluka. Tada je jedno s posadom. je gledajući ga s visa da se u Vranje silazi
formiran poseban Vranjski kadiluk sa sje- Vranjska nahija u to se vrijeme sastojala uskim kamenitim putem.
dištem u Vranju, koji je bio teritorijalno od 320 sela i mezri. Dok je u varoši-kasabi Osmanski geograf Hadži Kalfa navo-
jedan od najvećih kadiluka u Ćustendil- već tada bilo više muslimana nego kršća- di da je Vranje i u 17. stoljeću bilo sjedi-
skom sandžaku. na, na seoskom području bilo je obratno. šte kadiluka.
Vranjski kadiluk obuhvatao je nahije: U osmoj deceniji 16. stoljeća pominje se Vranje je pod osmanskom vlašću imalo
Vranje, Morava, Moravica, Preševo, Pčinja kadija Sinan, koji je tada gospodario vranj- vrlo važan položaj, zbog čega je privlačilo
i Inogošte. Teritorijalno je u 16. stoljeću skom nahijom i kadilukom. mnoge bogate muslimane da se tu nasele i
najmanja nahija bila nahija Vranje, što nije U vranjskom upravnom području u to izgrade džamije, konake, hanove, hamam
smetalo da bude centar kadiluka. doba bilo je razvijeno dervendžijstvo. Der- i druge objekte.
Benedikt Kuripešić u svom putopisu iz vendžijske straže držale su pod kontrolom Poseban problem u 17. stoljeću bila je
1530. godine navodi da se Vranje sastojalo put Vranje – Kumanovo. Dervendžije ili pojava i širenje hajdučije u vranjskim der-
od grada (tvrđave) i varoši. Riječ je o tvr- derbendžije bile su poluvojne jedince u venima. Ovaj problem naročito je došao do
đavi koju danas srpsko stanovništvo naziva Osmanskom Carstvu sastavljene od lokal- izražaja tokom, za Osmansko Carstvo, po-
Markovo Kale, a varoš je podgrađe, odno- nog kršćanskog stanovništva, a koje su bile gubnog Velikog bečkog rata, kada je hajdu-
sno stari dio današnjeg Vranja. On piše da zadužene da osiguraju promet i saobraćaj čki pokret u vranjskom kraju dobio prijete-
je Vranje sjedište nahije i kadiluka. Kasaba na nesigurnim mjestima (klanci, prevoji, će razmjere. Sultan je 1689. godine poslao

56 21/1/2022 STAV