Page 76 - 07.04.2016 BROJ 57

KULTURA

Kolika je bila potražnja za ovim izuzet- na polja, a zatim ispisivali tekst levhe na nekoliko spomenika kulture. Između broj-
nim rukopisom, vidljivo je iz riječi Ha- ovoj shemi. Nacrte su na kupolu projicira- nih objekata u kojima su radile njegove
zima Numanagića, koji kaže da se ispred li jednostavnom tehnikom, postavljanjem ruke izdvojit će se Hadži Sinanova tekija
zgrade sarajevskog Merhameta već u osam svijeće ispod papira. “Ključno je bilo po- (Sarajevo), Ferhadija džamija (Sarajevo i
sati ujutro “nalazio red od stotinu duša”. dijeliti kupolu na polja. To sve olakšava”, Banja Luka), Čaršijska džamija (Tešanj
s osmijehom konstatira Numanagić. i Stolac), Sirri-babina tekija (Oglavak),
MORAŠ SE STOPITI S KALEMOM Osim Gazi Husrev-begove džamije, Ilhami-babino turbe (Travnik) itd. Za-
Svoje je radove Hazim Numanagić svojim je levhama u potpunosti ukrasio nimljivo je spomenuti njegove restau-
prvi put predstavio javnosti na zajedničkoj oko dvadeset bosanskohercegovačkih ratorske radove u nekadašnjoj džamiji u
izložbi s Ešrefom ef. Kovačevićem 1991. džamija te nešto više od pedeset džamija Ðakovu, u kojoj je otkrio netipične kali-
godine u Bosanskom kulturnom centru, djelomično. Vrlo je često angažiran od grafske ispise.
a pet godina poslije imao je i svoju prvu strane Komisije za očuvanje nacionalnih Važan segment rada Hazima Numa-
samostalnu izložbu. Pored brojnih pri- spomenika Bosne i Hercegovine, što je ra- nagića jeste pisanje tariha, što je veoma
znanja, za svoj rad Numanagić posebno zlog za njegovo uključenje u restauraciju značajno. Posljednji veliki pisac tariha kod
izdvaja jedno. U Teheranu se 1997. godi-
ne održao svjetski kaligrafski kongres na
kojem je pristiglo više od hiljadu radova
kaligrafa iz cijeloga svijeta. Samo četiri
stotine zadovoljilo je kriterije, a među
odabranim su mjesto našle dvije Hazi-
move levhe. S međunarodnom potvrdom
za svoj rad shvatio je da su njegovi rado-
vi prepoznati i izvan granica domovine.
Nakon ovoga, on bilježi i niže uspjehe.
Nekada se u Sarajevu nalazilo po ne-
koliko kaligrafskih ateljea i skriptorija u
kojima su djelovali čuveni kaligrafi. Sa
smrću Alije ef. Faginovića ugašena je po-
sljednja takva radionica početkom 20. sto-
ljeća. Nakon skoro stotinu godina, Hazim
Numanagić ponovo oživljava ovu tradiciju
1999. godine otvaranjem ateljea pod na-
zivom “Husni Hatt”. Koliko je poznato,
to je u to vrijeme bila jedina kaligrafska
radionica na cijelom Balkanu.
Iste godine kada je Numanagić otvorio
svoj atelje pristupilo se rekonstrukciji i
restauraciji Gazi Husrev-begove džamije.
Poslije analiza konzervatora, uvidjelo se
da je neizbježno ukloniti raniji kaligrafski
sloj. Prema preporuci komisije koja je nad-
gledala ove radove, raspisan je konkurs za
novo rješenje, a na natječaju je pobijedio
Hazim Numanagić. Novi kaligrafski ispisi
u Gazi Husrev-begovoj džamiji oslanja-
ju se na ranije austrougarske levhe hafiza
Husejna Rakima ef. Islamovića. Sudeći po
dimenzijama, kaligrafske kompozicije u
ovoj džamiji zasigurno su najmonumen-
talniji Numanagićev poduhvat.
Brojni posjetioci Gazi Husrev-begove
džamije teško da uviđaju mnoštvo prepreka
s kojima se Hazim susreo tokom ispisivanja
levhi u izuzetno zahtjevnom kompleksu.
Za primjer se može uzeti centralna kupo-
la. Prije nego je pristupio pisanju svetog
teksta, on je prvo planirao nacrte levhe
projicirati na svod pomoću dijaprojektora,
kako bi sebi olakšao posao. Nakon neko-
liko pokušaja, nije uspio. Skice koje su se
oslikavale na svodu pomoću dijaprojektora
bile su deformirane i nisu bile od koristi.
Rješenje je našao u tehnici starih majstora.
Prema Numanagiću, oni su prvo skicirali
oblik kupole na papiru, potom je podijelili

76 7/4/2016 STAV