Page 42 - STAV broj 354
P. 42
DRUŠTVO
ga odmah ukloni iz Hercegovine, jer da je je odlikovao stepenom kadijskog mule. Turska je tada bila u veoma teškoj situ-
po državu i njene probitke veoma štetan. Za vrijeme ovog Karabegovog boravka u aciji, Rusi su bili već zauzeli neke dijelove
Na poziv velikog vezira Karabeg je Carigradu prilike u Bosni i Hercegovini Rumelije, a Bugarska je počela napadati
otišao u Carigrad, gdje je upoznao sve vo- su se znatno izmijenile. Na njegov pri- pojedina pogranična mjesta. Engleska je
deće ličnosti Turske s pravim stanjem u jedlog svrgnuti su bili i sarajevski valija dovela svoje brodove do Çanakkalea, koje
Bosni i Hercegovini. Tom im je prilikom i mostarski mutesarif-paša, a na njihova je od Carigrada udaljeno samo dva sata,
rekao da je stanje muslimana u ovim po- mjesta došli su novi ljudi. Tada je Kara- a Austrija je pod svaku cijenu nastojala
krajinama veoma teško, a svemu tome da begu bilo dozvoljeno da se vrati u Mostar. okupirati Bosnu i Hercegovinu. Zato je
je krivo činovništvo, koje je nesposobno i No prije toga obavio je hadž. U Mostaru Turska vlada pozvala tada u Carigrad sve
iskvareno. Karabeg se u Carigradu zadr- je zatekao veoma teško stanje. Prilike su uglednije ljude iz Bosne i Hercegovine.
žao četiri mjeseca i za to vrijeme bio je u se opet pogoršale. Među ovima je bio Karabeg. Na sabo-
stalnom dodiru s najvećom carigradskom Crnogorci su po drugi put navalili na ru, koji je održan u Carigradu, Karabeg
ulemom i sa svim vodećim političkim lič- pogranična hercegovačka mjesta, popa- je održao govor, u kome je napao Vladu
nostima. Kad su upoznali njegovu spo- lili ih i doprli čak do planine Velež, koja i otvoreno rekao da je ona glavni krivac
sobnost i odvažnost, počeli su mu pred- se proteže između Mostara i Nevesinja. svega toga. Sabor se razišao ne donesavši
lagati da se stalno nastani u Carigradu. Tu su se dobro utvrdili, napravivši jake nikakvog stvarnog zaključka. Karabeg se
Naročito ga je na ovo nagovarao tadašnji utvrde, s kojih su počeli opsjedati Neve- u Mostar vratio ožalošćen i razočaran. Po
šejhul-islam. Sve te prijedloge je odbio sinje, pucajući na njega iz topova oko šest povratku iz Carigrada potpuno se povu-
rekavši da on voli služiti svojoj zemlji i dana. Karabeg je organizirao čitav civilni kao, napustivši muftijski ured i svako su-
svom narodu i zajednički se s njima boriti muslimanski svijet iz Mostara i okoline, djelovanje u javnom životu. Uzrok ovom
protiv neprijatelja. Tokom boravka susreo koji je zajedno s vojskom krenuo protiv njegovom povlačenju bio je, što je uvidio,
se i sa sultanom Abdul-Hamidom, koji ga ovih odmetnika. U krvavoj i veoma že- da je islamska vlast jako poljuljana i da
stokoj trosatnoj borbi uspjeli su pobi- se sami muslimanski svijet veoma iskva-
jediti neprijatelja i natjerati ga u bijeg. rio. Od tada je stalno držao predavanja u
Za nekoliko dana potpuno su očistili medresi i pisao naučna djela i rasprave.
Hercegovinu od odmetnika. Ruska
vojska u to doba bila se približila tur- SAVJETOVANJA
skoj granici, pa je zato Mušir Sulej- Na Berlinskom kongresu evropskih ve-
man-paša, nakon svršetka ove borbe lesila 1878. zaključeno je da Austro-Ugar-
s Crnogorcima, bio odmah pozvan u ska okupira Bosnu i Hercegovinu. Sav
Edrenu. Karabeg se vratio u Mostar bosanskohercegovački muslimanski svi-
zadržavši se na putu 25 dana. Ovu su jet ovu je vijest nerado primio. Među
priliku Crnogorci odmah iskoristili pa nemuslimanima je nastala podvojenost.
su ponovno počeli opsjedati Nikšić, Prve pobune protiv okupacije javile su se
tukući ga oko dva mjeseca iz topova. u Sarajevu. Valija, vojni komandant i svi
Nakon zauzeća Nikšića, Crnogorci državni službenici su protjerani. Vođe ot-
su navalili na tvrđave u Dugi, zatim pora brzo su uspjeli da provedu agitaciju
na Bileću, osvojivši sva ova mjesta i po svim mjestima Bosne i Hercegovine.
Tarih o smrti Mustafe Sidki Karabega protjeravši iz njih muslimane. U Mostaru su sebi izabrali narodnu vladu
PRIJEVOD TARIHA KOJI JE BIO UKLESAN NA
MEZARU MUSTAFE SIDKIJA KARABEGA
(Tarih je napisao Hamza Puzić, a na bosanski preveo Omer Nakičević) Neka mu Allah dodijeli Džennet uzvišeni,
“Ovo je počivalište Ponosa časnih učenjaka, U društvu šehida Bedra i Hendeka.
Ležaj Savjetnika ponosnih i umnih ljudi, A prijatelji koje je smatrao oklopnicima, svojim zaštitnicima,
Mišljenja su složna da mu je vrijednost na visini! Oni su i bili to, ali za njegova neprijatelja!
Trag njegove dobrote javlja se poput mlađaka na nebu. Puštali su strijele koje pogađaju,
Bio je, doista, spretni i pouzdani znalac, One su to bile, ali mene u srce pogodile!
Muslimanima oslonac, savjetnik, saosjećajan. Oni viču: ‘Očistila su se naša srca!’
Posebno u vrijeme smutnje i spletke To je istina, ali – od moje ljubavi.
Kada je snaga ljudi u džihadu oslabila, O, ti koji su ustrajao do kraja života na Istini
a Osmanska Turska bez pomoći nas ostavila, I tražio utočišta od najgorih stvorenja kod Gospodara
U vrijeme napada nevjernika po nahijama i zemlji, Svemira,
I u vrijeme kad su zemlje potpisnice prihvatile ugovor, U tjeskobi si postigao ono što je najprikladnije
I kada je narod tražio fetvu o odbrani i džihadu, Da bi utihnuo postupak izazivača nemira
I kada mu je data fetva mudrosti koja zove na predaju I prolijevanje krvi tvoje nožem i puškom!
Oslanjajući se i pridržavajući se mudrog šerijata. Neka te Allah nagradi nagradom šehida Hendeka.
Uskovitlaše se evbaše sa izazovom zavidnosti Na kraju si žrtvovao i sama sebe
Ne znajući kakva smutnja će ih zadesiti! objašnjavajući nama ono sto je bolje i lakše za nas!
Opijeni time, rekli su šta su rekli i krv njegovu halalom učinili! Mi te nismo nikada shvatili kako treba.
Slagali su, štaviše, neko vrijeme uvježbavali se u tome! IRTEHALE JENBIU’L-ILMI VE’L-AKLI VE’L-HIKMETI
Ubili su ga na dan: ‘Presahli su izvori znanja, uma i mudrosti’ (u tarihu stoji). PRESELILI SU IZVORI ZNANJA, UMA I MUDROSTI.”
42 17/12/2021 STAV