Page 41 - STAV broj 354

geopolitičkih granica unutar interesnih
zona velikih evropskih sila, uočiti silni-
ce koje su utjecale na formiranje stavova
kod bosanskohercegovačkog stanovništva,
pronaći oslonce tvrdim uvjerenjima, jer
uloga historije i jeste da bude učiteljicom
života. O Karabegu su u našoj periodici
objavljena dva kapitalna rada bazirana na
istom izvoru, njegovoj biografiji koju je na
osmanskom jeziku napisao njegov učenik,
a kasnije i sam mostarski muftija Abdu-
lah Riđanović, prvi Hivzije Hasandedića
1944. i drugi prof. dr. Omera Nakičevića
2001. Po Hasandedićevom predlošku 1971.
Nedžad Ibrišimović napisao je i istoimeni
roman. Pogotovo nakon Agresije na Bo-
snu i Hercegovinu brojni intelektualci su
se u svojim radovima osvrtali na ličnost i
doprinos Mustafe Karabega u svojim na-
učnim i publicističkim radovima. Muftija Karabeg pokopan je ispred Hadži
Baline džamije, porušene 1950. godine

UZORAN ALIM o čemu postoje relevantni historijski za-
Mustafa Sidki ef. Karabeg bio je na- pisi. Jednom se oštro usprotivio mutesa-
dasve bogobojazan i duboko religiozan. rif-paši (ovaj položaj danas bi odgovarao
Svojom velikom učenošću, rijetkom do- gradonačelniku), a u korist nekog kršća-
sjetljivošću bio je poznat ne samo diljem nina. Slučaj je toliko kulminirao da su se
Bosne i Hercegovine nego su mu ta svoj- obojica požalila bosanskom valiji. Valija je
stva pribavila poznanstvo i prisna prijatelj- uvažio Karabegove argumente u kojima je
stva s najvećim carigradskim učenjacima nastojao da zadovolji pravdu, a koja je išla
i političkim predstavnicima. Potomak je u korist nemuslimana i mutesarif-paša je
stare i ugledne mostarske porodice Ka- smijenjen. Navedeni slučaj nam najbolje
rabega. Rodio se u Mostaru 1249. (1832) pokazuje koliko je Karabeg bio kuražan i
godine. Osnovno obrazovanje stjecao je nepokolebiv u borbi protiv nepravde. Do-
pred mostarskim učenjacima. Na studi- lazio je u sukob s mnogim činovnicima i
je u Carigrad otišao je 1851. Bio je uče- političkim predstavnicima, pa su ga se zato
nik Mevla Halila, koji je u doba sultana svi bojali i čudili se njegovoj sposobnosti,
Abdul-Aziza postao šejhul-islamom. Za kuražnosti i pravednosti. Pored muftijske
vrijeme četverogodišnjeg boravka u Ca- dužnosti, obavljao je još i dužnost glav-
rigradu stekao je zavidno znanje u svim nog muderisa Karađoz-begove medrese.
vjerskim i općim naučnim disciplinama.
Po povratku kući i nakon velikog pri- SABLJA U RUCI
tiska Mostaraca na njegovog oca mladi Sudjelovao je 1862. u ratu protiv Cr-
Mustafa ef. se 1857. prihvatio odgovorne nogoraca. Crnogorci su u to doba otkazali
dužnosti muftije. Bilo mu je tek 25 godi- poslušnost sultanu, napali i osvojili neka Naslovna strana knjige Omera Nakičevića
na. Karabegovim dolaskom na muftijski pogranična mjesta Hercegovine. Taj rat na tlu BiH pojavili su se u selima oko Ne-
položaj nastaje nova etapa ne samo u nje- trajao je više godina. Vojska u kojoj je bio vesinja uz ramazan 1874. Buntovnici su
govu životu i djelovanju nego i u životu i Karabeg doprla je do Podgorice i misli- otkazali poslušnost vlastima, prihvatili za
mostarskih muslimana. On je bio muftija lo se da će zauzeti čak i Cetinje, ali se na oružje i odmetnuli se. Neki su otišli u Crnu
20 godina i za to vrijeme učinio je mno- intervenciju Francuske od toga odustalo. Goru, gdje su se zadržali nekoliko mjeseci
go usluga islamskoj zajednici i dao dosta Crnogorci su od sultana zatražili oprost i i, nakon što su tamo primili instrukcije,
korisnih inicijativa. Do kraja života odr- obavezali se da neće više praviti nikakvih vratili su se kućama. Počeli su krstariti
žavao je bliske veze ne samo s našom ule- upada. Sultan im je oprostio i na molbu po selima, pljačkati svijet i ubijati ga, ne
mom nego i sa svom carigradskom. Čim je Francuske proširio im granicu prema obazirući se nimalo na prijetnje vlasti.
postao muftija, počeo je uporno tražiti da Hercegovini. U ovom ratu Karabeg je bio Muslimani iz Nevesinja i okoline počeli
se svako najstriktnije pridržava propisa, odlikovan ordenom Medžidijje i visokim su se tužiti sarajevskom valiji i tražiti od
bez obzira na to koju funkciju obavljaju. carskim beratom “iftihar”. U to vrijeme njega da ih zaštiti. I Karabeg je otišao va-
Među tadašnjim državnim činovniš- pokrenuto je tzv. istočno pitanje, koje je liji i insistirao da te nerede odmah uguši.
tvom bila se je već prilično uvukla ko- Rusija već godinama očekivala. Turska Valija je to odbio, rekavši mu da je to samo
rupcija i podmitljivost. Sebi je stavio u nije bila u stanju držati red i mir u svim njegova briga i dužnost i da se Karabeg u
dužnost da se svom svojom snagom digne svojim pokrajinama. to ne smije miješati. Vidjevši da se valija
protiv toga. Bio je jako revolucionarne Uvidjevši slabost Turske, Rusija je prva nimalo ne brine o stanju muslimana, po-
naravi i u svemu do krajnosti pedantan. ubacila smutnju među slavenske narode čeo je sam raditi na ugušivanju tih nereda.
Bio je uzor objektivnosti i pravednosti, (Bugare, Srbe i Crnogorce) na Balkanu, Kad je valija čuo da Karabeg radi na svoju
nikog nije protežirao, bez obzira na to ra- obećavši im samostalnost i šaljući im oruž- ruku i protiv njegove odredbe, potužio se
dilo se o muslimanima i nemuslimanima, je i druge ratne potrepštine. Prvi neredi velikom veziru u Carigradu, zatraživši da

STAV 17/12/2021 41