Page 28 - STAV broj 281

POLITIKA

je postao neugodnost, kamenčić koji žulja Castro i Guevara ulaze u Havanu
i kojeg treba istresti iz cipele.

CASTRO I ARAPI
Danas su Mubanci svjesni kako je
model države kakvu je Castro zamislio
loš, neproduktivan i neizvediv. Kuba se
polahko otvara, polahko se daje prostora
privatnoj inicijativi, ali još uvijek je to
država koja “trguje robljem”, koja živi
od iznajmljivanja svojih profesionalaca,
uglavnom liječnika, koji u budžet mora-
ju uplaćivati 80 posto svoje plaće. Žive na
doznakama dijaspore, crkvenim miloda-
rima ili od turizma. Ipak, i takav Castro i
takva Kuba decenijama su bili uzor mno-
gima u arapskom svijetu.
Castro je bio jedna od ikona 20. sto-
ljeća kojih više nema. Sadam Hussein i
Muammar Gadafi su pogubljeni, Yaser
Arafat je umro 2004. godine. Još je ranije
umro egipatski predsjednik Gamal Abdel
Naser. Sa svima je njima Castro bio u do-
brim odnosima. “Fidel Castro bio je vrlo
važna figura u arapskom svijetu. Kuba je
još uvijek trn u oku imperijalizma i ona
je primjer Arapima koji su teško patili
od intervencionizma Sjedinjenih Drža-
va”, ispričao je jednom prilikom poznati
egipatski novinar Abdel Halim Qandil. su u pitanju međunarodni odnosi. Besko- i dalje podržava režim Bashara Asada. I
“Kubanski otpor protiv SAD-a bio je in- načni sukob Palestinaca i Izraelaca nije danas je Kuba prisutna na tom području,
spirativan, on je pomogao palestinskoj jedini u kojem je Havana držala nečiju uglavnom zahvaljujući svojim liječnici-
revoluciji.” stranu na sjeveru Afrike i Bliskog istoka. ma i medicinskim sestrama. Od Alžira,
Prve veze Kubanaca i Palestinaca na- Tokom hladnog rata vojno je podržavala u kojem živi hiljadu liječnika, do Katara,
staju 1959. godine, tokom posjete Raúla Demokratsku Narodnu Republiku Jemen, gdje se nalazi oko 400 Kubanaca, medi-
Castra i Che Guevare palestinskom poja- državu blisku tadašnjem Sovjetskom Save- cinskih radnika.
su Gaze. Od tog prvog sastanka Havana zu, koja je vladala jugom zemlje od 1967. U jednom od svojih posljednjih istupa
je postala ključni saveznik Palestincima. do 1990. godine. u zapadnim medijima Castro je podsjetio
Havana je priznavala Palestinsku oslo- Bili su to komunistički pobunjenici u da kapitalizam nije uspio te naglasio pat-
bodilačku organizaciju (PLO), a kasnih južnoj oblasti Dhofar, koja graniči s Jeme- nje muslimana u svijetu. U razgovoru za
šezdesetih prvi instruktori kubanske voj- nom, koji su ustali protiv sultana Omana američki magazin The Atlantic Castro je
ske stigli su u palestinske kasarne na jor- i trupa “Polisario” protiveći se marokan- kazao da Jevreji nisu bili jedini “koji su
danskom tlu. skoj invaziji na zapadnu Saharu. Castro progonjeni i klevetani zbog svojih uvjere-
Godine 1973, nakon takozvanog Jom- je također proširio svoj utjecaj na cijelu nja: Muslimani, tokom više od 12 stoljeća,
kipurskog rata, Castro je raskinuo diplo- regiju pomažući Alžircima da se oslobo- bili su napadnuti i progonjeni od strane
matske veze s Izraelom koje ni do danas de francuskog kolonijalizma. Još uvijek evropskih kršćana zbog svojih vjerovanja,
nisu obnovljene. Kubanska vlast koristi vjeran starim savezima i njihovoj ulozi u kao što su rani kršćani u starom Rimu bili
svaku priliku da stane iza Palestinaca kada oblikovanju političke slike svijeta, Kuba prije nego što su postali službena religija

28 23/7/2020 STAV