Page 53 - STAV broj 361
P. 53

u svojim putopisima spominje i Evlija   On je uz tekiju podigao i jedno turbe u ko-  Bivša tekija bila je locirana na istom mje-
          Čelebija.                         jem počivaju Murad-dede i Bajazid-dede,   stu. Kad je riječ o turbetu, sa sigurnošću
            Muftija goraždanski Remzija ef. Pi-  a obje institucije uzdržavane su iz džizje   možemo pretpostaviti, slijedeći izvjesnu
          tić kazao je za Fenu da je zbog specifič-  Bosanskog ejaleta”, piše Ćehajić u knjizi   logiku, da se tu radi o turbetu dvojice
          nih uvjeta na gradilištu koje je smješteno   Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama i   pročelnika tekije, naime, Bajezid-babe i
          u centralnom dijelu mezarja, ali i zbog   nastavlja: “Tekija Mehmed-paše Kukavice   Murad-babe, koje spominje i Evlija Čelebi.
          važnosti ovog lokaliteta, u prvoj fazi ra-  podignuta je na uzdignutom brežuljku u   Na osnovu više dokumenata, vidi se da
          dova organizirana akcija ručnog kopanja   podnožju brda Zabrana, odnosno Bioko-  je turbe uzdržavano zajedno s džamijom
          temelja i čišćenja turbeta osnivača teki-  va, iznad Kukavicine džamije, odakle se   i tekijom iz džizje Bosanskog ejaleta i da
          je. “Tekija zahtijeva više faza izgradnje   širi divan pogled na grad Foču, koja se   je ono imalo svog turbedara.
          zbog blizine mezarja i posebne načine   stere uz obale Drine i Ćehotine. Tekijom   Naime, iz natpisa iznad ulaznih
          iskopa i odvoza materijala, kako ne bi   nazivaju čitav kompleks i sklop objekata   vrata u turbe, gdje počivaju dvojica
          došlo do pomjeranja postojećih materi-  koji se sastoji od semahane, musafirhane   prvih šejhova ove tekije, a koji je sva-
          jala. Predvidjeli smo da mokre čvorove   i dva turbeta.”             kako novijeg datuma, proizlazilo bi
          imamo ispod samog objekta i takvi rado-  Iz nekoliko dokumenata doznajemo   da je Mehmed-paša Kukavica bio prvi
          vi su zahtijevali da to rasporedimo na tri   da je u Foči postojala jedna tekija i tur-  koji je tu sagradio turbe u drugoj po-
          faze, što će biti najteži dio posla. Turbe   be i da su se uzdržavali iz prihoda vakufa   lovini 18. stoljeća, a Galib-Ali paša je
          osnivača kojim ova priča počinje da se   Mehmed-paše Kukavice, mada ni o jed-  tu sagradio još i tekiju nakšibendijskog
          razvija smo već uradili, ozidali ga i po-  nom od tih objekata nema pomena u nje-  reda derviša, što je kasnije sve obnovio
          krili”, kazao je ef. Pitić.       govoj vakufnami. Mora da su se ti objekti   Ahmed-aga Mešić.
            Inicijalna sredstva za početak rado-  počeli graditi poslije 21. 7. 1758. godine,   Ali-paša Rizvanbegović, koji je uprav-
          va osigurana su zahvaljujući nekolicini   kada je legalizirana vakufnama za one   ljao Hercegovinom od 1883. do 1851. go-
          dobrih ljudi, a u Muftijstvu goraždan-  prve objekte i svakako prije septembra   dine svojom vakufnamom od 9. januara
          skom se nadaju da će se u narednoj go-  1860, kada je Mehmed-paša uklonjen iz   1837. godine ostavio je 7.500 groša da se
          dini uspjeti okončati grubi građevinski   Bosne i, kako pretpostavlja Alija Bejtić,   izdaju uz kamatu od 10 posto, a od pri-
          radovi i pokrivanje objekta. Po riječima   Mehmed-paša Kukavica nije dospio ni da   hoda kamata da se daje za džamiju (...) i
          muftije Pitića, projekt obnove Tekije   napiše vakufnamu za spomenute objekte.   125 groša za nakšibendijsku tekiju u Foči.
          nema vremenski okvir do kojeg mora   Evlija Čelebi u svojim memoarima   Produžio je i osnažio nakšibendijsku tra-
          biti okončan, ali, dodaje, misija obnove   s putovanja iz Beograda u Hercegovinu   diciju u Foči i njenoj okolini. Istina je,
          jeste da po okončanju radova Tekija i da-  1664. godine, kada je prošao kroz Foču,   međutim, da su Mehmed-paša Kukavica i
          lje bude jedan od prepoznatljivih simbola
          Foče i dio bogate bosanskohercegovačke
          duhovne, kulturne i civilizacijske baštine
          u ovom gradu. “Naša želja je da animira-
          mo što više ljudi da podrže izgradnju ove
          tekije, nismo krenuli u neku ofanzivu u
          smislu poziva ljudima ili nekih kampa-
          nja, ali jesmo naglasili u više navrata da
          svako od nas, ko ima potrebu, može da
          učestvuje svojim prilozima u izgradnji.
          Projekt je rađen autentično u skladu sa
          zahtjevima orijentalne arhitekture, uradio
          ga je arhitekta Garibija, i to je jedan fan-
          tastičan projekt koji će zahtijevati puno
          preciznih poslova dok se sve izradi, ali i
          značajan dio novca koji će biti neopho-
          dan da bi se radovi priveli kraju. Sve što
          smo započeli i završili smo, pa kad se
          udruži dobra bosanska duša, i ovo će se,
          ako Bog da, privesti kraju”, zaključio je
          muftija goraždanski.

          NAKŠIBENDIJE U BOSNI              kaže da je “od svih najznamenitija Baje-  Galib Ali-paša Rizvanbegović svojim ak-
            Još uvijek nije tačno utvrđeno ko je iz-  zid-babina tekija na jugoistočnoj strani   tivnostima oživjeli i nastavili aktivnost i
          gradio tekiju u Foči, čija je obnova počela   grada Foče, među vinogradima i baštama.   život tekije u Foči koja je nastala na tom
          ovih dana. Prema nekim historičarima i   Ona je okrenuta prema čaršiji i bazaru i   prostoru mnogo ranije.
          istraživačima, kakav je Džemal Ćehajić,   predstavlja kosmoramu. Od turbeta, koja
          riječ je o građevini koju je podigao čuve-  se posjećuju, znamenita su Bajezid-babino   DVA TURBETA
          ni Mehmed-paša Kukavica. Drugi, pak,   i Murad-babino, a obojica su pokopani u   Brz pogled u historiju Foče kaže nam
          poput Alije Bejtića, misle kako je moguće   svojim tekijama”.        kako se ovaj bosanskohercegovački grad
          da se na tom mjestu već nekada nalazila   Informacije koje nam pruža Evlija   prvi put spominje 1368. godine, kada je
          tekija koju je Kukavica obnovio.   Čelebi govore u prilog činjenici da je   bila u vlasti Kosača. Pod osmansku vlast
            “Već u drugoj polovini 18. stoljeća po-  Mehmed- paša Kukavica samo obnovio   pada 1465. godine, a pet godina kasnije,
          stoji tekija nakšibendijskog reda u Foči,   tekiju koja je već ranije tu postojala i osi-  1470. godine, već je sjedište hercegovač-
          koju je osnovao Mehmed-paša Kukavica.   gurao joj prihode iz kojih će se izdržavati.   kog sandžaka. Procvat doživljava u 16.


                                                                                                    STAV 4/2/2022 53
   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58